Naš Đakovčanin Mirko Ćurić, a ujedno i ravnatelj Srednje strukovne škole Antuna Horvata, poslao nam je još jednu knjigu za našu e-knjižnicu. Budući da je vrijeme Korizme, kao prilog svojim sugrađanima, u ovo krizno vrijeme poslao nam je svoju monografiju “Križni put u Strossmayerovoj katedrali akademskog kipara Luje Lozice” iz 2017. Mnogi za ovo njegovo djelo kažu kako je suvremeno remek-djelo sakralne umjetnosti. Predgovor knjige napisao je nadbiskup Đakovačko-osječke nadbiskupije Đuro Hranić: “O Križnom putu u đakovačkoj katedrali malo se pisalo, neki iz straha da ih ne proglase primitivnima, drugi da su previše naprednima, a treći jednostavno ne znaju što bi rekli. Zato zahvaljujem ak. kiparu Lozici na umjetničkom djelu, a prof. Mirku Ćuriću čestitam što je imao hrabrosti…”
Kako je nastala knjiga? Nadbiskup Srakić izvijestio je autora knjige da u Arhivu đakovačko-osječke nadbiskupije postoji građa koja omogućava dobar uvid u korespondenciju između akademskog kipara Luje Lozice i Odbora za obnovu katedrale oko svih bitnih trenutaka vezanih za izradu Križnog puta. Nakon predgovora nadbiskupa Srakića autor knjige Mirko Ćurić kroz nekoliko poglavlja pojašnjava kako je došlo do ideje da se priđe izradi Križnog puta te je li to bilo u suprotnosti sa Strossmayerovom brigom za katedralu i oporukom u kojoj je biskup istaknuto „da se poglavito paziti ima, da se crkva u svoj svojoj prvobitnoj ljepoti uzdrži, kojekakvim prikupinama ne kvari i ne ruži”. To je pitanje značajno budući da je Križni put istina rijetka, ali najveća intervencija u crkvi nakon Strossmayerove smrti.
Alojz Lujo Lozica, bio je akademski kipar i dugogodišnji profesor na poslijediplomskom studiju u San Marinu, gdje je s nobelovcem Umbertom Ecom bio jedan od osnivača tamošnjeg sveučilišta. Brojne monumentalne skulpture ovog autora nalaze se u hrvatskim i europskim gradovima, od kojih su najpoznatije: “Ranjenik” u Zagrebu, “14 postaja križnog puta” u Đakovačkoj katedrali, spomenik Vladimiru Nazoru u Zagrebu, spomenik Grigoru Vitezu na njegovu grobu kod Nove Gradiške, portal Gospe Lurdske u Zagrebu, “Sjedeća karijatida” u Bruxellesu te brojne druge. Svojim radom i djelom Lujo Lozica promicao je ime Lumbarde, Korčule i Hrvatske svugdje gdje je djelovao i izlagao, a njegovi su radovi ostavili dubok trag u hrvatskoj likovnoj umjetnosti i kiparstvu 20. stoljeća.