Danas je u prostorijama Mosta Đakovo održana konferencija za medije povodom nadolazećeg Dana žena. Govorilo se o položaju žena u lokalnoj zajednici, ali i o nekim smjernicama Mostovog izbornog programa vezanog uz poboljšanje položaja žena u društvu.
Na konferenciji su govorile: Mostova vijećnica – Natalija Bošnjaković, Mostova predsjednica Mjesnog odbora Sjever-Dračice – Ivona Duvnjak, Mostova nositeljica liste na predstojećim izborima – Tina Blažević i Mostova kandidatkinja za gradonačelnicu Grada Đakova – Irena Gluhak Forempoher.
U politici i poslovnom svijetu žene su manje zastupljene od muškaraca
Prva je riječ uzela Natalija Bošnjaković, Mostova vijećnica u Gradskom vijeću grada Đakova:
“Odluka o Međunarodnom danu žena donijeta je 1911. godine, a više od milijun žena i muškaraca sudjelovalo je na skupovima podrške organiziranim za poboljšanje prava žena. Niti tjedan dana kasnije tijekom štrajka u New Yorku izbio je požar u tvornici u kojoj su radile žene te je 140 žena izgubilo život. Navodno su prije toga tkale ljubičastu tkaninu te je ljubičasta boja postala simbolom Dana žena.”
Osim toga dala je uvid u povijesni kontekst ravnopravnosti spolova u Republici Hrvatskoj te je naglasila kako su žene u Hrvatskoj obrazovanije, više je doktora znanosti, ali su i dalje slabije plaćene od muškaraca te ih je manje u politici i poslovnom svijetu.
U Đakovu je malo žena na čelnim pozicijama
Ivona Duvnjak nastavila je u sličnom kontekstu:
“U našem okruženju, u Gradu Đakovu, nemamo niti jednu ženu ravnateljicu škole, a imamo čak 6 osnovnih škola. Nemamo niti jednu ženu direktoricu gradske tvrtke, a imamo 4 gradske tvrtke. Imamo 2 pročelnice i 6 vijećnica u Gradskom vijeću što je otprilike 28%. Imamo 15 Mjesnih odbora i samo 2 žene na njihovom čelu. Danas sam sretna i ponosna što sjedim tu s ovim ženama koje su sposobne i pametne te mi je općenito drago da je na našoj listi uvijek velik broj žena i da im se daje prilika da pokažu što znaju.”
Osim toga pozvala je i ostale žene da se priključe politici i naglasila da nisu ništa manje sposobne od muškaraca.
Ženama je ugroženo pravo na rad
Tina Blažević svoj govor započela je konstatacijom kako je ženama ugroženo jedno od temeljnih ljudskih prava, pravo na rad:
“Premda su žene formalno izjednačene s muškarcima, oni se prilikom zaposlenja ne susreću s pitanjima kao što su: Jesi li trudna? Koliko dugo si trudna? Želiš li imati još djece? Koliko dugo ćeš koristiti porodiljni dopust?”
Kao još jedan problem diskriminacije žena u poslovnom svijetu dodala je nemogućnost žena da usklade karijeru i obiteljski život:
“Puno žena ne radi jer ne mogu naći dadilju koja bi čuvala njihovo dijete i zato što je dadilja skupa investicija, nekima čak ode pola plaće na ženu koju ni ne poznaju, a čuva njihovo dijete. U tu skupinu najrizičnijih žena spadaju samohrane majke.”
Grad ženama mora stimulirati zapošljavanje i samozapošljavanje te osigurati čuvanje djece
O tome što njihove programske smjernice kažu o problematici vezanoj uz žene govorila je kandidatkinja za gradonačelnicu, Đakova Irena Gluhak Forempoher, naglasivši da među njima postoji dosta horizontalnih mjera koje se odnose na poboljšanje položaja žena općenito, pomoć pri zapošljavanju i pomirenje poslovnog i privatnog života.
“Još uvijek se smatra da žena može raditi nakon što napravi sve tradicionalne kućne poslove kod kuće. Često se odlučuje umjesto njih i jako malo pažnje se pridodaje pravu žene na karijeru, pravo žene na posao. Ono što Grad može je stimulirati zapošljavanje i samozapošljavanje žena i osigurati čuvanje djece svim zaposlenim ženama.”, rekla je Irena Gluhak Forempoher.
Dobro rješenje za čuvanje djece su dadiljski obrti
Naglasila je kako se u grade vrtići, ali kako su kapaciteti premali, a potrebe izrazito velike. Liste čekanja su ogromne, a zbog uvjeta prijave u vrtić neki na njih ni ne pomišljaju. Iz tih razloga žene ostaju kod kuće i odustaju od profesionalne karijere. Zbog prevelikih troškova nerealno je graditi vrtiće koji bi zadovoljili sve potrebe zbrinjavanja te ona predlaže drugi način:
“Ono što ja predlažem i što mi se čini kao dobro rješenje su dadiljski obrti. Sufinanciranje i poticanje otvaranja dadiljskih obrta. To su obrti gdje jedna žena čuva najviše 6 djece ili dvije žene čuvaju 12 djece, ali jedna mora biti pedagog. Svi drugi uvjeti su vrlo slični kao u vrtiću.”
Smatra kako bi ovakav način rasteretio troškove Grada, a roditelji bi imali skrb za dijete u vlastitom kvartu. O kvaliteti ovakvog zbrinjavanja djece govorila je i iz vlastitog iskustva te istaknula kako bi se takvi obrti mogli otvarati u svim prigradskim naseljima.
Grad treba potaknuti da hobiji pređu u profesiju
Žena o zapošljavanju može razmišljati tek kada joj se omogući čuvanje djeteta, smatra Gluhak Forempoher, a ona bi zapošljavanje žena potaknula na sljedeći način:
“Nakon što se osigura čuvanje djeteta, žena tek onda može tražiti posao, a to nije nimalo lako kada netko 10 godina ne radi i vrijeme provodi u kući. Možete ju poslati na prekvalifikacije, međutim ženi se se nije lako prilagoditi. S druge strane imamo veliki broj žena koje imaju neke hobije. Velik broj žena radi ručne radove, zlatovez, uzgaja biljke. Grad tu treba potaknuti da ti hobiji prerastu u profesiju te potaknuti samozapošljavanje žena u tim obrtima.”
Smatra kako tu Grad može pomoći početnim kapitalom i najmom gradskih lokala po prihvatljivim cijenama, a na kraju bi od toga koristi imao i sam Grad:
“To bi pomoglo i gradskom turizmu jer mi kada nam dođu gosti mi ih nigdje ne možemo odvesti da kupe nekakav zlatovez, nešto autentično. Ne možemo kupiti nekakav ručni rad i do toga svega moramo dolaziti nekakvim privatnim kanalima. To bi bilo dobro i za žene i za Grad”
Naglasila kako se njihove mjere koje se odnose na poticanje obrtništva i poduzetništva, revitalizaciju gospodarstva, baziraju na tri osi: IT sektor, kulturne i kreativne industrije te ekološki uzgoj.
Mjere koje Grad provodi kao što su jednokratne pomoći roditeljima označila je hvale vrijednima, ali za njih smatra kako su socijalne mjere te nisu dovoljne za obnovu demografije i neće potaknuti ostanak mladih u gradu.
“Žene ne trebaju čekati da se oporavi lokalno gospodarstvo, nego moraju biti akteri u oporavku tog gospodarstva.”, zaključila je svoje izlaganje Irena Gluhak Forempoher.
Igor Kretonić