Ivana Brlić-Mažuranić, zbog svojih kultnih djela namijenjenih dječjem čitateljstvu često nazivana i hrvatskim Andersenom, ostavila je neizostavan trag u hrvatskoj književnosti. Pozornost publike skrenula je romanom Čudnovate zgode šegrta Hlapića iz 1913. godine, a djelo koje ju je dignulo u visine svakako su je zbirka pripovjedaka Priče iz davnine, objavljena 1916. godine.
Njezin Hlapić, siromašni šegrt koji bježeći od svog zločestog gazde zajedno s djevojčicom Gitom doživljava brojne avanture, vrlo je brzo osvojio srca čitateljstva na našem području, ali i u cijelom svijetu. Djelo je svojim prijevodima na kineski, korejski, vijetnamski i dr. otišlo u svijet, a svoje verzije dočekalo je i na filmskom platnu.
Govoreći o Hlapiću na filmu, kao najpoznatija nameću se dva uratka, oba na svoj način vezana uz Đakovo. Prvi uradak je mlađi, iz 2013. godine, a radi se o igranom filmu Šegrt Hlapić u kojemu je ulogu Gite odigrala Đakovčanka Ena Lulić i tako se rame uz rame našla s velikim imenima domaćeg filma kao što su Ivo Gregurević, Špiro Guberina, Mustafa Nadarević, Goran Navojec i drugi.
Drugi uradak naširoko je poznati crtani film iz 1997. godine Čudnovate zgode šegrta Hlapića kojega potpisuje filmska tvrtka Croatia film. Film je bio treći animatorski proizvod tvrtke Croatia film, a pod redateljskom palicom Milana Blažekovića i uz financijsku pomoć ministarstva kulture nastajao je od 1991. do 1997. godine. Autori su se odlučili za životinje kao junake, a za glavni lik izabrali su mišića.
Gledano po broju gledatelja, Čudnovate zgode šegrta Hlapića najuspješniji su hrvatski animacijski projekt, a 1997. godine film je zaradio nominaciju za Oscara u kategoriji najbolji strani film. Veliku gledanost ovaj je crtani film ostvario i diljem svijeta.
Pitate se kakve veze ovaj crtani film ima s Đakovom? Naime, u sceni kada Hlapić i Gita dolaze na sajam u veliki grad, na nekoliko sekundi prikazana je panorama grada. Ondje se svojom veličinom i ljepotom ističe velika katedrala, za čiji su izgled autori posudili đakovačku katedralu sv. Petra i Biskupski dvor.
Budući da je veliki dio ljudi koji su na radili na filmu već preminuo, teško je saznati odakle baš đakovačka katedrala u crtanom filmu Čudnovate zgode šegrta Hlapića, ali imajući na umu da je tadašnji vlasnik Croatia filma odrastao u Đakovu, vjerojatno je to jedan od razloga. Bilo kako bilo, ovo je najuspješniji hrvatski animacijski projekt i film nominiran za Oskara pa ovaj podatak svakako ide svim Đakovčanima na ponos.
Igor Kretonić
Foto: Moje Đakovo/isječak iz crtanog filma