U svečanim prostorijama Osječko-baranjske županije, danas (2. travnja 2026. godine) su županica Nataša Tramišak i pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu i ruralni razvoj OBŽ Ilija Pranjić predstavili Javni poziv za dodjelu potpora za preradbene kapacitete u mlinarskoj industriji, namijenjenog registriranim prerađivačima žitarica.
– Danas smo predstavili otvoreni javni poziv za ulaganja u preradbene kapacitete u mlinskoj industriji kojeg smo najavljivali prethodnih mjeseci, a za što je Osječko-baranjska županija, u proračunu za 2026. godinu predvidjela milijun eura. Upravo ovih milijun eura stavili smo na raspolaganje našim poljoprivrednicima, našim proizvođačima, našim mlinarima i kompletnoj pekarskoj industriji. Ono što smo i najavljivali, upravo ispunjavamo, a sigurnost i stabilnost opskrbe hranom ostaju imperativi. Gledajući i ovu geopolitičku situaciju, mislim da ovakav poziv ne može doći u bolje vrijeme. Zapravo je i krajnje vrijeme da na području Osječko-baranjske županije, koja je najveća županija po pitanju proizvodnje žitarica, pokrenemo preradbene kapacitete u mlinskoj industriji. Podsjetit ću vas da smo prethodno već komunicirali da trenutno imamo 8 aktivnih mlinova sa ukupnim kapacitetom oko 65.000 tona pšenice, što je puno manje od onoga što godišnje proizvodimo. U 2025. godini na našem području proizveli smo 384.000 tona pšenice. To čini ukupno više od 40% proizvodnje u Republici Hrvatskoj. Sudeći već po ovim brojkama, vidimo koliko trenutni kapaciteti proizvodnje koje imamo sigurno nisu dostatni kako bismo svu onu pšenicu koju naši poljoprivrednici i ratari, proizvedu, preradili u brašno, pekarske proizvode i kruh. Imajući u vidu da imamo kvalitetne proizvođače i tradiciju bavljenja mlinarskom proizvodnjom, moramo jednostavno jačati ove kapacitete i dati im snažniju podršku. Osječko-baranjska županija sa svojih 40% proizvodnje žitarica sigurno može učiniti stabilniju i sigurniju opskrbu za područje cijele Republike Hrvatske, stoga vjerujemo da ćemo u sljedećih nekoliko godina, a to je krajnji cilj ovoga poziva, stvoriti dodanu vrijednost poljoprivrednim proizvodima, ojačati naše poljoprivredne proizvođače i ratare i svakako ići u smjeru udvostručenja kapaciteta u mlinskoj industriji. Dakle, sigurna sam da u sljedećih nekoliko godina sa potporama i Osječko-baranjske županije, ali i najavljenim potporama Ministarstva poljoprivrede i Vlade Republike Hrvatske, možemo udvostručiti proizvodnju upravo na našem području i doći do minimalno 120.000-130.000 tona žitarica koje se mogu preraditi u našim mlinovima. Time ćemo posljedično ojačati i drugi segment proizvođačke industrije, proizvodnje pekarskih proizvoda, tjestenine i svega onoga za što se koristi upravo ova sirovina kao baza – kazala je županica i dodala da su proizvođači, odnosno prerađivači pšenice u prethodnom razdoblju iskazali interes i volju za nastavkom proizvodnje, zbog čega se i mogu javiti na javni poziv i udvostručiti svoje kapacitete.
– Ono što su informacije koje dolaze do nas, konkretno od Hrvatske poljoprivredne komore, to je da se naša pšenica, koja se ovdje kategorizira u nešto lošiju kategoriju vrste i kvalitete proizvoda, izvozom u druge države na području Europske unije, konkretno u Italiju, tamo pretvara u prvu kvalitetu. Kod nas ima oznaku treća, tamo dobiva prvu kvalitetu. Dakle, ono što se ovdje događa je da mi od 384.000 tona pšenice, preko 300.000 tona s područja Osječko-baranjske županije izvozimo. Mi uvozimo velike količine brašna, pekarskih proizvoda i kruha, što nikako nije logično. Sigurna sam da će, proizvođači kada budu imali dobru povezanost kratkog lanca vrijednosti, znači od proizvodnje sirovine na našim poljima, na našim oranicama, do dolaska do preradbenih kapaciteta, biti spremniji da ulagati više napora da bi i kvaliteta samog zrna pšenice bila još bolja. Zbog iskazanog interesa naših proizvođača idemo u smjeru udvostručenja proizvodnje. Svoj interes u svemu ovome ima i izvozni lobi, u smislu da žele da se naša pšenica, koja je, ja sam sigurna, među najvećom kvalitetom, ne prerađuje ovdje, nego da se izvozi negdje dalje i onda tamo prerađuje, stvara dodanu vrijednost i onda taj proizvod ima sigurno veću cijenu, dok našim ratarima ostaje po najnižoj cijeni proizvodnje. To nikako nije interes prerađivačke i mlinarske industrije, niti naših ratara i poljoprivrednih proizvođača, a niti Osječko-baranjske županije – rekla je županica.
Pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu i ruralni razvoj Ilija Pranjić istaknuo je da je proizvodnja hrane strateška, strateški interes za Republiku Hrvatsku, čak i sigurnosni interes. – Jasno vidimo koliko su opskrbni lanci hrane krhki, osobito u kontekstu ratnih zbivanja na Bliskom istoku. Naša županija izrazito je poljoprivredna, a proizvodnja hrane ima iznimnu gospodarsku važnost – ona generira radna mjesta, dohodak, omogućuje ostanak ljudi na svojim ognjištima i doprinosi razvoju cijelog društva. Izdvojit ćemo nekoliko ključnih pokazatelja. Proizvodnja pšenice u 2025. godini odvijala se na ukupno 158.000 hektara u Republici Hrvatskoj, od čega je na području naše županije bilo 48.000 hektara, odnosno 32,88%. Ukupna proizvodnja pšenice iznosila je 1.050.000 tona, pri čemu je 384.000 tona proizvedeno u Osječko-baranjskoj županiji, što čini 40% ukupne proizvodnje. Prosječni prinos na razini Republike Hrvatske iznosio je 6,7 tona po hektaru, dok je u našoj županiji bio 8 tona, a najbolji proizvođači ostvarivali su i prinose do 10 tona. Upravo su ovi podaci, potaknuli županicu i Županiju na pokretanje projekta dodjele potpora za razvoj preradbenih kapaciteta. Naime, preradbeni kapaciteti su u posljednjih 20 godina bilježili značajan pad. Ako pogledamo podatke o uvozu i izvozu, vidljivo je sljedeće: uvoz žitarica iznosio je 78 milijuna eura, dok je izvoz bio 268 milijuna eura. Kod proizvoda mlinske industrije uvoz je iznosio 58 milijuna eura, a izvoz 27 milijuna eura. Međutim, kod proizvoda od žitarica bilježimo negativnu bilancu – uvoz je dosegao 461 milijun eura, dok je izvoz iznosio 268 milijuna eura. Sukladno tome, Skupština Osječko-baranjske županije u siječnju je donijela Program i Pravilnik o dodjeli potpora za preradbene kapacitete u mlinskoj industriji za razdoblje 2026.–2029. godine. Ciljevi programa odnose se na jačanje preradbenih kapaciteta i njihov značaj za gospodarski razvoj. Korisnici potpora mogu biti pravne i fizičke osobe registrirane za preradu žitarica. Intenzitet potpore iznosi do 65% prihvatljivih troškova, odnosno do 80% za mlade poljoprivrednike. Iznos potpore kreće se od 10.000 do 500.000 eura. U proračunu za ovu godinu osigurano je milijun eura, uz mogućnost povećanja sredstava ako se pokaže potreba. Prihvatljivi troškovi uključuju izgradnju novih objekata, rekonstrukciju i adaptaciju postojećih, nabavu i instalaciju opreme. Važno je naglasiti da se sve aktivnosti moraju provoditi na području Osječko-baranjske županije te da ne smiju započeti prije podnošenja zahtjeva. Uz to, definirani su i neprihvatljivi troškovi, koji su važni u procesu bodovanja projekata. Kriterije bodovanja određuje povjerenstvo. Postupak dodjele potpore započinje objavom javnog poziva na mrežnim stranicama županije, koji objavljuje županica. Javni poziv objavljen je 12. ožujka, a otvoren je do kraja rujna – naglasio je Pranjić.
Obrasci zahtjeva dostupni su na mrežnim stranicama županije te u Upravnom odjelu za poljoprivredu i ruralni razvoj. Isplata potpore može se izvršiti na dva načina, jednokratno ili u dvije rate. Kod isplate u dvije rate, druga rata slijedi nakon 12 mjeseci od završetka projekta i ne smije biti manja od 20% ukupnog iznosa. Alternativno, moguće je jednokratno plaćanje 24 mjeseca nakon potpisivanja ugovora. Za sve dodijeljene potpore provodi se kontrola i praćenje održivosti projekta. Nadležno upravno tijelo provodi terensku kontrolu prije isplate, a praćenje se nastavlja i u razdoblju od pet godina nakon završne isplate.Za sve dodatne informacije i pomoć, zainteresirani korisnici mogu se obratiti Upravnom odjelu za poljoprivredu i ruralni razvoj, čije stručne službe stoje na raspolaganju.
Osječko-baranjska županija: Službeno priopćenje za javnost
Foto: Osječko-baranjska županija