Nakon što je 25. rujna 1991. godine donesena zapovijed za stvaranje novih brigada, već idući dan, 26. rujna, ustrojena je đakovačka 122. brigada Hrvatske vojske.
Već od sredine 1991. godine 2. bojna 107. brigade ZNG-a stacionirana je u Đakovu, a početkom rujna stvorena je još jedna bojna koja je odmah pridodana vinkovačkoj 109. brigadi ZNG-a.
Od svoga osnivanja 2. bojna je u različitim vojnim zadatcima, ali problemi uzrokovani nedostatkom naoružanja i oklopnih vozila prate ju od samog početka. Stvari se počinju mijenjati nakon sredine rujna i bitke za vojne objekte u Đakovštini. U vojnom skladištu Gaj zaplijenjeno je naoružanje za protuoklopni divizijun, streljivo za protuoklopnu brigadu, kao i sve oružje koje je pripadalo Teritorijalnoj obrani Đakova, dok je zauzimanjem vojnog poligona Gašinci zaplijenjeno 5 tenkova i 7 oklopnih transportera, čime je uvelike olakšana obrana Slavonije, ali i stvoreni su uvjeti za osnivanje đakovačke 122. brigade Hrvatske vojske.
Đakovačka 122. brigada Hrvatske vojske sastojala se u početku od 2. bojne 107. brigade ZNG-a (postala je 1. bojna 122. brigade) i bojne koja je do tada bila dio 109. brigade ZNG-a (postala je 2. bojna 122. brigade). Na početku studenog dolazi do formiranja 3. bojne, a sredinom studenoga formira se i 4. bojna. Do kraja rujna ustrojen je jedan mješoviti protuoklopni artiljerijski divizijun. Pola mjeseca kasnije, pored mješovitog protuoklopnog artiljerijskog divizijuna, dovršen je ustroj i posebnog mješovitog artiljerijskog divizijuna. Nastankom brigade osnovan su i divizijun protuzračne obrane, logistički vod i sve ostale potrebne čete. Ratni zapovjednik brigade bio je Zvonimir Berc, a krajem 1991. brigadu preuzima Andrija Boričić.
1. listopada 1991. brigada kreće na svoj prvi borbeni zadatak, napada četničko uporište u Šodolovcima, zauzima položaj prema Markušici zaposjedanjem šumskog kompleksa Tomin hrast i cestovnog pravca Markušica – Mrzović.
Prva bojna će svoje zadatke uglavnom izvršavati u zoni obrane od šume Durgutovice do rijeke Vuke, dok druga bojna drži obrambene pozicije u šumi Kreketnjak u dodiru s četničkim uporištem u Šodolovcima. Treća bojna zaposjeda liniju Dombok – Tubojka- rijeka Vuka u rajonu Lepeničke šume, a četvrta bojna zaposjeda obrambene položaje na kanalu Medviš s isturenim položajem na Anta Majuru.
Zadatak brigade bio je ne dopustiti neprijatelju odsijecanje Vinkovaca i oslobađanje puta prema Slavonskom Brodu te ne dopustiti presijecanje cestovnog pravca Đakovo – Osijek.
Na svome vrhuncu brigada broji blizu 4000 ljudi, njezino topništvo bilo je angažirano i na ostalim bojištima kao pomoć, a protuzračni divizijun srušio je 14 neprijateljskih zrakoplova.
Nažalost, pored odlične organizacije i ulaganja krajnjih napora da sve prođe glatko, 49 pripadnika brigade položilo je život na oltar domovine, dok ih je 297 ranjeno.
Tijekom 1992. dolazi do postupnog preustroja i demobilizacije 122. brigade. Većim dijelom njezini pripadnici se vraćaju svojim mirnodopskim aktivnostima, ali dio ih popunjava i redove profesionalnih postrojbi.
Nakon završetka rata brigada je odlikovana Redom Nikole Šubića Zrinskog, za iskazano junaštvo njezinih pripadnika u Domovinskom ratu.
Galeriju fotografija Domovinskog rata u Đakovštini pogledajte ovdje.
Igor Kretonić
Foto: Marko Perić