Najveći jedrenjak na struju na svijetu projektira se na Fakultetu elektrotehnike, računarstva i informacijskih znanosti u Osijeku. Na projektu radi 17 znanstvenika i šestero novozaposlenih inženjera, a među njima i Đakovčanin, Miljenko Švarcmajer. Pretvorba energije vjetra i sunca u električnu mogla bi potpuno promijeniti budućnost pomorstva.
Razvoj putničkog jedrenjaka s nultom emisijom ispušnih plinova naziv je projekta, sufinanciranog sredstvima Europske unije, čiji je nositelj DIV grupa, u čijem vlasništvu je splitski Brodosplit.
Zanimljivo je da se ovaj jedrenjak razvija u Slavoniji, budući da su projektni partneri splitski FESB i osječki FERIT.
Trup broda tek je nešto kraći od đakovačke katedrale
Ponosno možemo istaknuti kako doprinos izgradnji najvećeg e-jedrenjaka na svijetu daje i jedan Đakovčanin, točnije Miljenko Švarcmajer, magistar inženjer računarstva, zaposlen na osječkom FERIT-u.
Miljenka smo pitali da nam malo bolje objasni što oni točno rade na FERIT-u:
„Osječki FERIT razvija pogonski sustav odnosno sustav pretvorbe energije vjetra, sunca i vode u električnu energiju koja se sprema u sustav od 30 tona baterija iz kojih se napajaju svi drugi sustavi na brodu, a u slučaju nedovoljno vjetra, i pogonski električni motori broda.
Ovoliki sustav baterija koji je 60 puta veći od onoga kojega koriste Tesla električni automobili, osigurava brodu oko 50 sati jedrenja bez pomoći vjetra. Prema registru brodova, ovaj brod bit će najveći brod ove vrste na svijetu. Kada bi se trup broda uspravio, bio bi tek nešto kraći od đakovačke katedrale.
Također, u slučaju kada bi se brod našao ispred katedrale, njegova bi jedra došla do njezine polovice. Ukupna dužina broda je oko 100 metara, a visina jedara je 40 metara. Kroz nekoliko mjeseci bi trebalo biti gotovo idejno rješenje, a brod bi trebao zaploviti 2023. godine.“
Miljenko Švarcmajer: Rad na ovakvom projektu prilika je koja se ne propušta
Lijepo zvuči činjenica da u ovakvom projektu sudjeluje jedan Đakovčanin, a zanimljivo je kako se uopće našao na projektu:
„Rad na projektu sam počeo totalno nenadano. Budući da sam već duži niz godina aktivan u struci, a napisao sam i nekoliko projekata sufinanciranih raznim fondovima, kontaktirao me ljetos prof. dr.sc. Željko Hederić, predstojnik zavoda za Elektrostrojarstvo i predložio neformalan razgovor uz kavu. Napisao je nekoliko projekata iz IRI2 programa koje sufinancira Europska unija. U trenutku našeg razgovora, odobrena su 2 projekta, a još je jedan čekao odobrenje. U ovom trenutku imamo tri odobrena i na još jednom radimo. Svi ovi projekti odlična su kolaboracija znanosti i struke. Ponudio mi je poziciju mlađeg istraživača na projektu uz koju se nudi i mogućnost doktoriranja na FERIT-u, kao i napredovanje na jednom od sljedećih projekata koje pripremamo. Nije mi dugo trebalo da se odlučim na ovu izvrsnu priliku.“
Projektni tim čini više od 20 osoba
Uz 17 znanstvenika s fakulteta koji rade na projektu uz svoje ostale obaveze, ukupno je još 6 novozaposlenih magistara struke koji rade na projektu puno radno vrijeme:
Antonio Hmura, magistar inženjer računarstva,
Juraj Miličić, magistar inženjer elektrotehnike,
Ivan Jakšić, magistar inženjer elektrotehnike,
Marko Cuković, magistar inženjer elektrotehnike,
Mario Čačić, magistar inženjer strojarstva i
Miljenko Švarcmajer, magistar inženjer računarstva.
Tim je izrazito fleksibilan
Miljenko Švarcmajer naglašava kako je tim izrazito fleksibilan i agilan te je svatko od članova multidisciplinaran. Upravo onako kako bi svi moderni timovi trebali izgledati.
Uz izradu simulacija, projektiranje sustava i računalno programiranje, nikome nije problem niti navući radne rukavice i baviti se „fizikalijom“ potrebnom za uređenje novog laboratorijskog prostora kojeg su dobili izvan zgrade fakulteta, budući da im je za opremu, kao i za novozaposlene, trebao dodatni prostor.
Uz rad na projektu, također ustrojava se i laboratorij za električne motore i hibridne električne pogone. Sastavnice ovog laboratorija ne moraju nužno biti smještene u Osijeku.
Jednu su već dogovorili u jednom obližnjem gradu, a tko zna, možda se jedna dogovori i u Đakovu.
Igor Kretonić