Svjetski dan divljih vrsta obilježava se danas, 3. ožujka, s ciljem podizanja svijesti u javnosti o raznolikosti biljnih i životinjskih vrsta na Zemlji te potrebi njihova očuvanja.
Ovogodišnji Svjetski dan divljih vrsta posvećen je šumskim ekosustavima i s njima povezanim vrstama te uslugama koje pružaju.
Za život na Zemlji šume su od esencijalne važnosti. Gotovo trećina kopnene površine našeg planeta prekrivena je šumama i šumskim područjima, različitog izgleda, strukture i sastava vrsta. One predstavljaju jedan od najraznovrsnijih i najsloženijih ekosustava u kojem obitava oko 80% kopnenih divljih vrsta.
„Opstanak i dobrobit ljudi ovisi o šumama, a njihovo očuvanje odgovornost je svih nas. Na području Republike Hrvatske šume prekrivaju oko 45% kopnenog teritorija, a njihova posebnost očituje se u visokom stupnju prirodnosti. Čak 95% šuma ima prirodni i autohtoni sastav vrsta, što je rijetko ne samo na europskoj, već i svjetskoj razini“, rekao je ministar gospodarstva i održivog razvoja dr. sc. Tomislav Ćorić.
Šume su izvor važnih prirodnih dobara, kao i usluga koje osiguravaju našim životima: šume filtriraju i pohranjuju velike količine vode, oplemenjuju tlo i povećavaju njegovu plodnost, utječu na reguliranje klime i stvaraju kisik kojeg dišemo, osiguravaju izvor drvne sirovine koju koristimo u svakodnevnom životu, izvor su biljnih, gljivljih i životinjskih vrsta koje koristimo u prehrani, farmaciji, proizvodnji lijekova, kozmetici, podržavaju turizam i pružaju ekonomsku stabilnost ljudima diljem svijeta.
Unatoč svim neprocjenjivim ekološkim, ekonomskim, socijalnim i zdravstvenim koristima koje šume pružaju, na globalnoj razini se nastavlja njihovo neodrživo korištenje. Deforestacija danas uključuje nekontrolirano krčenje šumskih površina i pretvaranje u poljoprivredna zemljišta ili plantaže, pretjeranu, često i ilegalnu sječu i eksploataciju drva, nekontrolirano paljenje, ali je i posljedica prirodnog propadanja šuma uslijed klimatskih promjena, požara, suša, nametnika, itd. Deforestacija ne utječe negativno samo na život ljudi, već prijeti opstanku brojnih divljih vrsta.
Kako bi zaustavila globalnu deforestaciju povezanu s korištenjem proizvoda u Europskoj uniji, Europska komisija je 2019. godine objavila komunikaciju „Pojačanje djelovanja EU-a za zaštitu i obnovu svjetskih šuma“.
Također, s ciljem očuvanja svoje prirode, pa tako i šumskih ekosustava, Europska komisija je kroz strategiju za zaštitu bioraznolikosti do 2030. godine pripremila ambiciozan plan za obnovu prirode koji, između ostaloga, uključuje i plan da 10% kopnenih područja treba biti pod strogom zaštitom, u okviru koje će biti najvažnije kartirati i strogo zaštititi sve preostale prašume u Europi.
Dodatno, cilj je povećati kvalitetu i otpornost šuma na požare, suše, štetnike, bolesti i druge prijetnje koje će zbog klimatskih promjena vjerojatno rasti. Tijekom ove godine predložit će se i posebna strategija EU za šume, u skladu s ambicijama za bioraznolikost i klimatsku neutralnost, a uključivat će i plan djelovanja za sadnju najmanje 3 milijarde novih stabala u EU do 2030. godine, uz poštovanje svih ekoloških načela.