Otkad je Strossmayerov trg 2017. postao šetalište, potez Ćolnićeva-Gajeva-Zvečaj I-Zvečaj II pretvorio se u “lijevak” koji svakog dana podnosi veliko prometno opterećenje, pa žitelji toga dijela Đakova vape za rješenjem koje bi promet učinilo fluidnijim, a njih same i vozače sigurnijim. Ćolnićevom u samo pola sata, kaže mještanin te ulice Zoran Vidović, prođe i 257 vozila! Uzme li se da je Gajeva ulica od nedavno proširenoga križanja prema Zvečaju do križanja s Botićevom jednosmjerna i da se, kad god je veći pogreb, privremeno zatvara dio Doneganijeve, ali i da se na proljeće u Gajevoj 31 otvara reciklažno dvorište za zasebnim cestovnim kolnim ulazom, razumljiva je želja građana u mjesnim odborima (MO) Gabre Hesa i Regala Vajsa da se poradi na boljoj prometnoj “prokrvljenosti”. Tražeći da Grad, u suradnji sa stručnjacima, ponudi novu, prihvatljivu prometnu regulaciju, Mirjana Vrpoljac iz Gajeve 30 inicirala je sazivanje Zbora građana, održanog u četvrtak u dvorani Florentini.
Osim sedamdesetak mještana mjesnih odbora Gabre Hesa i Regala Vajsa, Zboru građana, proširenome za radionicu o reciklažnom dvorištu i informaciju o aglomeraciji, nazočili su gradonačelnik Marin Mandarić, njegov zamjenik Antun Galić, pročelnik gradskog Odjela za komunalne djelatnosti Damir Burilo te direktori Univerzala i Đakovačkog vodovoda Stjepan Ripić i Ivan Kočiš. Dnevni je red nalagao prometnu regulaciju kao treću točku, što Vrpoljac nije prihvatila s odobravanjem, inzistirajući da to bude prvo raspravljeno, a tek onda sve ostalo. Podržala ju je i gradska vijećnica Ankica Mandić, članica MO-a Gabre Hesa, koja je, kada je gradonačelnik Mandarić odbio izmijeniti dnevni red, držeći da su i prve dvije točke jednako važne za okupljene, kao i treća, napustila Zbor. – Ovo je skup građana, a ne politiziranje. Želimo čuti što vi mislite i kako vidite svoje probleme, rezolutan je bio Mandarić.
Reciklažno dvorište za besplatni prijem otpadnih sirovina
– Prvo reciklažno dvorište u Gajevoj ulici, vrijedno 2,6 milijuna kuna, za dva mjeseca bit će potpuno opremljeno i spremno za rad, za građane. U dvorištu će se obavljati besplatni prijem otpadnih sirovina koje ne pripadaju miješanom otpadu, a na takvo dodatno razdvajanje potiče nas formula “Tko proizvodi, taj i plaća!”, osnova Vladine Uredbe o gospodarenju otpadom, s kojom se Grad usklađuje, kao i svi gradovi i općine u Hrvatskoj. Zato je formirana i nova cijena odvoza i zbrinjavanja otpada, na koju građani mogu direktno utjecati razvrstavanjem, smanjenjem miješanog otpada i odvajanjem biorazgradivog otpada, kazao je resorni pročelnik Burilo, dodavši da će svi korisnici biti opremljeni ili smeđim posudama za biootpad ili komposterima, ovisno o tome kako su se izjasnili u Univerzalovoj anketi. Građani kojima manjka žuta posuda, dobit će je, dok Univerzal radi i na pripremi lokacije za građevinski otpad u blizini Vitike, čime bi se zadovoljile sve lokalne potrebe u gospodarenju otpadom. Kao novost, pročelnik Burilo istaknuo je jedan godišnji besplatan odvoz glomaznoga otpada s adrese korisnika komunalne usluge, po pozivu.
Aglomeracija najveći infrastrukturni projekt od plinofikacije
O projektu izgradnje komunalne i vodovodne infrastrukture, kolokvijalno nazvanom aglomeracija, “teškom” čak 250 milijuna kuna, govorio je direktor Đakovačkog vodovoda Kočiš. – Prvi su radovi počeli 7. prosinca u Satnici Đakovačkoj pripremom za nove priključke. Slijedeći zahvati su na području Budrovaca, Piškorevaca i Selaca Đakovačkih, prigradskih naselja koja ovim projektom dobivaju kanalizacijsku mrežu. Radovi u samome gradu počinju u svibnju ove godine na puno fronti. Pripremamo ih u razgovorima s izvođačima, a riječ je cijelome konzorciju tvrtki, s kojima radimo terminski plan, kako se u isto vrijeme cijeli grad ne bi našao u blatu i blokadi. No, treba znati da je to prljav posao, da bez blata nije izvodiv i, ako znamo da je to ulaganje u daleko veći komunalni standard, moramo biti jako strpljivi, rekao je Kočiš. Dopunio ga je voditelj projekta, za koji je osigurano 96% bespovratnih sredstava (70% europskih nap.a.), Hrvoje Šimić, navodeći konkretne lokacije na kojima će se kopati u iduće dvije godine.
Raskopane ulice i zatvorene ceste, glavninom poslije Đakovačkih vezova, donijet će brojne dodatne probleme u prometu pa će se na mnogim mjestima, rečeno je, privremeno uspostaviti nova prometna regulacija koja će pridonijeti neometanom i bržem odvijanju prometa; tako i na području MO-a Gabre Hesa i Regala Vajsa. Jedna je od dugoročnih opcija izgradnja kružnih tokova na križanju Zvečaja I i II, Zvečaja II i Gajeve te Ulice biskupa Antuna Mandića, kojom je također zamjetno pojačano prometovanje, i Ćolnićeve. Opcija je i rasterećenje Ćolnićeve gradnjom nove spojne ceste od Botićeve do Gajeve, odnosno Zvečaja, koja bi prošla iza dvorišta stanovnika lijeve strane Ulice biskupa Ćolnića, gdje bi Grad prvo morao otkupiti privatne čestice.
Zamjenik gradonačelnika Antun Galić:
Iako to nije ovdje tema, treba reći kako su Hrvatske ceste potvrdile da će u ovoj godini izgraditi kružne tokove na đakovačkoj obilaznici; na izlazu iz grada prema Selcima i na križanju prema Satnici Đakovačkoj. To će zajamčiti sigurnost svih sudionika u prometu i vozače primorati na usporavanje na tim najrizičnjim mjestima, bez utjecaja na smanjenje protočnosti prometa.
Upozoravajući na (pre)brzu vožnju Ćolnićevom i Gajevom ulicom, nepoštivanje prometnim propisa i ugroženost djece na putu do škole u zoni pod Strossmayerovim perivojem ili kod Teniskog kluba, M. Vrpoljac ponovila je zahtjev za žurnim rješenjem i pozvala gradske čelnike na veću uključenost i informiranost građana u projekte koji se izravno tiču njih samih i uvažavanje njihovih prijedloga.
– Svjesni smo problema prometa i proaktivno radimo na iznalaženju novih prometnih rješenja. Ipak, za uvođenje takvih, dugoročnih rješenja morat ćemo strpljivo pričekati dovršetak aglomeracije koja je najveći đakovački infrastrukturni projekt, još od plinofikacije, i mora se obaviti, sažeo je gradonačelnik Mandarić, koji je i “moderirao” cijeli Zbor građana, složivši se kako zapadni dio grada već dvije godine trpi daleko veću frekvenciju i povremeno prometno zagušenje.
Danijel Geošić