U aktualnoj je Mreži postelja palijativne skrbi u Osječko-baranjskoj županiji osam kreveta u Domu zdravlja Đakovo, no oni još uvijek nisu u upotrebi, otkriva Mostov Robert Majstorović. Postavlja pitanje zašto stacionar Doma zdravlja nije aktivan, što čudi, posebno otvaranjem prvih specijalističkih i dijagnostičkih ambulanti poput kardiološke, čime dosad ova isključivo bolnička usluga za pacijente “izlazi” i izvan bolnica te “ulazi” u domove zdravlja. Ipak, palijativna skrb za bolesnike na razini Doma zdravlja Đakovo u praksi ne postoji.
Dio primarne zdravstvene zaštite
– Palijativna je skrb civilizacijski doseg, dio je primarne zdravstvene zaštite i danas predstavlja osnovnu medicinsku pomoć pacijentima, kao što su pedijatrija, opća medicina, stomatologija, ginekologija. Kako uskoro slijede promjene u palijativnoj mreži, ovo je inicijativa osnivaču Doma zdravlja Osječko-baranjskoj županiji – da se palijativna njega zadrži i napokon učini dostupnom Đakovčanima, bilo hospicijem Doma zdravlja, bilo da se uvede mobilni palijativni tim, kaže Majstorović. Ovime bi se zdravstvena skrb u gradu podigla na višu razinu, smatraju u Mostu, ne ulazeći, međutim, u razloge zašto predviđenih osam kreveta u palijativi proteklih godina nije bilo dostupno. Inicijativu podržava, rekao je prvi čovjek đakovačkoga Mosta, i Nadbiskupija s kojom se već o tome neformalno razgovaralo.
Postelje palijativne skrbi u mreži su javne zdravstvene službe još od 2012., a od 2015. Zakon o zdravstvenoj zaštiti poznaje mogućnost osnivanja palijativnih mobilnih timova. Planom zdravstvene zaštite Osječko-baranjske županije u razdoblju od 2019. do 2024. za Đakovo je uistinu predviđeno osam kreveta, ali Dom zdravlja još nema ugovorene palijativne postelje. U isto vrijeme u našoj županiji postoji tek jedan ugovoreni mobilni palijativni tim od predviđenih pet.
– Ljudi su danas sa svojim umirućima zatvoreni u četiri zida i ovise o volji obiteljskog liječnika da takve bolesnike smjesti u ustanovu, u kojoj bi im se pružala potrebna 24-satna njega, a palijativa je zakonski prepoznata kao primarna zdravstvena usluga, zaključuje Majstorović. Onkološkim, neurološkim i ostalim kroničnim bolesnicima, čija patnja može trajati dugi niz godina, društvo današnjice mora pomoći.
Danijel Geošić, foto: ĐakovoTV