27. siječnja obilježava se kao Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta. Dan kada je Crvena armija 27. siječnja 1945. godine oslobodila najveći nacistički koncentracijski logor Auschwitz u Poljskoj. Ujedinjeni narodi su, donošenjem Rezolucije o danu sjećanja na holokaust 2005. godine, proglasili danom sjećanja na sve žrtve holokausta. 

Taj se dan obilježava nizom edukativnih, mirovnih, kulturnih i političkih aktivnosti kojima se odaje počast žrtvama holokausta tijekom Drugog svjetskog rata, podiže svijest o prevenciji genocida i doprinosi ostvarenju ciljeva UN-ove Rezolucije o danu sjećanja na holokaust. Središnje mjesto očuvanja sjećanja na žrtve holokausta danas je centar Yad Vashem u Jeruzalemu. Od 1953. godine Yad Vashem je i svjetski centar za dokumentaciju, istraživanje i edukaciju o holokaustu.

Holokaust je provodio njemački nacistički režim nad šest milijuna Židova, Roma, Slavena, homoseksualaca, osoba s invaliditetom, političkim oponentima nacizma i ratnim zarobljenicima. Prema podacima Yad Vashema, najveći intenzitet sustavnog i masovnog uništenja izvršen je 1942. godine, kada je u koncentracijskim logorima ubijeno dva i pol milijuna Židova, a među žrtvama holokausta bilo je i milijun i petsto tisuća djece.

U Hrvatskoj se prigodnim aktivnostima, komemorativnim skupovima, tematskim predavanjima i ostalim edukativno-informativnim sadržajima obilježava sjećanje na žrtve holokausta, hrvatski dužnosnici sudjeluju u međunarodnim aktivnostima obilježavanja, a u obrazovnom sustavu poučava se o holokaustu i drugima genocidima. K tome je saborski Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu 23. siječnja 2020. godine donio zaključak kojim potiče državne institucije i organizacije civilnog društva na promicanje radne definicije antisemitizma koju je prihvatio Međunarodni savez za sjećanje na holokaust, čija je članica i Hrvatska.

Sabirni logor za Židove nalazio se i u Đakovu na prostoru današnje benzinske crpke nedaleko od Malog parka. U njemu je stradalo između 566 i 2.000 logoraša većinom Židova iz Bosne među kojima su bili djeca, žene i starci. Mnogima je Đakovo bilo tek privremena postaja do Jasenovca, Auschwitza i drugdje. Logoraše koji su skončali u đakovačkom logoru tadašnji grobar Stjepan Kolb pokapao je na ovdašnjem Židovskom groblju uz označavanje njihovih imena, godina i mjesta rođenja.

Igor Kretonić
Izvor: Hrvatski sabor
Foto: Pixabay