Kako stanovništvom mala mjesta mogu u kulturološkom smislu biti itekako velika pokazali su u protekla tri dana Gorjani gdje je održan znanstveno-stručni skup „Gorjani – mjesto, ljudi, identitet, baština“.
Skup je organizirala Općina Gorjani zajedno sa suorganizatorima Institutom društvenih znanosti Ivo Pilar, Hrvatskim katoličkim sveučilištem, Hrvatskim institutom za povijest, Hrvatskim restauratorskim zavodom i Fakultetom Hrvatskih studija, a u tri dana skupa svoja predavanja iz područja povijesti, arheologije, demografije i ostalog održalo je 50-ak ponajboljih stručnjaka.
Važnost ovakvog jednog skupa prepoznala je i ministrica kulture i medija Republike Hrvatske Nina Obuljen Koržinek, koja je jučer u popodnevnim satima posjetila Gorjane.
Ministrica se prvo sastala s načelnikom Općine Gorjani Ivanom Lovićem i članovima Organizacijskog odbora skupa u prostorima Općine, a zatim se u Dječjem vrtiću „Krijesnica“, gdje se i održava skup, obratila sudionicima.
„Gorjane znamo po ljeljama, nematerijalnoj kulturnoj baštini te kada sam krenula gledati program skupa i vidjela sva imena na njemu, moram priznati da nisam mogla vjerovati kako jedna mala općina zapravo ima kapacitet, viziju i snagu sve okupiti, organizirati, promotrit povijest, baštinu i sve vrijednosti s toliko različitih gledišta“, rekla je ministrica, koja nije krila zadovoljstvo mogućnošću prisustvovanja jednom ovakvom skupu i zatim nastavila: „Ovo su oni vrijedni događaji koji obilježavaju našu kulturu, naš identitet, naša mala i velika mjesta koja nezasluženo prolaze ispod radara široke javnosti.“
Pohvalila je održavanje ovakvih skupova i čestitala svima onima koji su zaslužni da se nešto takvo održi u Gorjanima.
Nakon predavanja ministrica se u pratnji načelnika i članova organizacijskog odbora zaputila u Kulturno-turistički centar Lucije Karalić. Ondje je pregledala muzej ljelja, a nakon toga zaputila se do arheoloških nalazišta gdje je i završila svoj posjet Gorjanima.
Predavanja posljednjeg dana započela su sjednicom pod nazivom Arheološka istraživanja i baština Gorjana, a predavanjem „Daljinska istraživanja arheološkog krajolika na području Gorjana i Tomašanaca“ kojeg su priredili Rajna Šošić Klindžić s Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Hrvoje Kalafatić s Instituta za arheologiju i Bartul Šiljeg s istog instituta. U predavanju se moglo čuti više o daljinskim istraživanjima koja omogućuju uvid u mnogo širi prostor nego što je to moguće klasičnim metodama iskopavanja. Sljedeće na redu bilo je predavanje „Arheološka slika srednjovjekovnog carskog naselja i dominikanskog samostana“ Ivane Hirschler Marić i Andreja Janeša iz Hrvatskog restauratorskog zavoda koje govori o geofizičkim istraživanjima na području srednjovjekovnog utvrđenog gradskog naselja Gore/Gare. „Samostan kao središte monetarne raznolikosti – primjer srednjovjekovnog novca pronađenog tijekom arheoloških istraživanja dominikanskog samostana i crkve sv. Margarete u Gorjanima“ održao je Luka Štefan, kustos Arheološkog muzeja u Zagrebu i u njemu se osvrnuo na kovanice pronađene prilikom arheoloških istraživanja ovih dvaju lokaliteta. Istim lokalitetom u predavanju „Arhitektonska plastika srednjovjekovne crkve u Gari“ bavila se i Iva Papić iz Ministarstva kulture i medija, koja je više pažnje posvetila opeci od koje je crkva građena i njezinoj arhitektonskoj plastici. Koštanim ljudskim ostacima u posljednjem predavanju prve sjednice pod nazivom „Bioarheološka slika koštanih ljudskih ostataka u Gorjanima“ bavila se Željka Bedić iz Antropološkog centra Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
Sljedeća sjednica otvorena je još jednim predavanjem Ivane Hirschler Marić pod nazivom „Arheološka istraživanja na prostoru kapele Sveta tri kralja/osmanske kule Jahije bega u Gorjanima“. Rekla je nešto više o samim istraživanjima i ondje pronađenim nalazima, a na nju se predavanjem „Kapela Sveta tri kralja u Gorjanima. Rezultati konzervatorsko-restauratorskih istraživanja“ nadovezala Irena Pauk Sili iz Hrvatskog restauratorskog zavoda, koja je rekla nešto više o samom izgledu kapele na temelju istraživanja. Treće predavanje ove sjednice „Korespodencija Šime Ljubića i župnika Antuna Bogetića, muzejskog povjerenika u Gorjanima“ održala je Ana Solter iz Odjela za dokumentaciju Arheološkog muzeja u Zagrebu, a posljednje predavanje „Potencijal prezentacije prapovijesnih lokaliteta u Gorjanima“ djelo je Rajne Šošić Klindžić s Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Jacqueline Balen iz Arheološkog muzeja u Zagrebu i Marina Mađerića autora nekoliko 3D vizualizacija vezanih za projekte arheoloških iskapanja u Gorjanima. U radu su prezentirali digitalne vizualizacije lokaliteta Gorjani – Kremenjače i Topole – te izložili moguća rješenja prezentacije lokaliteta u okolišu.
Nakon odslušane sjednice sudionici skupa zaputili su se u obilazak arheoloških nalazišta nedaleko od sela, a po povratku je predavanjem „Što se jelo u starim Gorjanima?“, autora Gorana Tomca s Odsjeka za arheologiju te Magdalene Kolenc i Kim Korpes s Veterinarskog fakulteta u Zagrebu, otvorena sljedeća sjednica naziva Demografski, društveni i kulturni razvoj Gorjana. Predavanje je nastojalo dati uvid u prehrambene navike ljudi u prošlosti, do kojeg se došlo istraživanjem različitih ostataka, a nakon njega nastupilo je puno drugačije predavanje Antuna Bagudića, bivšeg ravnatelja škole u Gorjanima – „Povijest školstva u Gorjanima“. Nakon što su sudionici mogli čuti nešto o školstvu od samih početaka pa do današnjih dana, na red je došla tradicijska kultura o kojoj je više rekao stručnjak za tradicijsku glazbu i kulturu Adam Pavić u predavanju „Narodna baština Gorjana – tradicijska kultura“. Na sličnom tragu bilo je i posljednje predavanje ove sjednice naslova „Baština tradicijskog ženskog odijevanja u Gorjanima kroz godinu i liturgijski kalendar“ kojega je održala Manda Svirac, umirovljena znanstvenica.
Posljednju sjednicu ovog skupa otvorio je ravnatelj Srednje strukovne škole Antuna Horvata u Đakovu, poznati književnik i kulturnjak Mirko Ćurić. On je u predavanju „Prigodnice Adama Filipovića Heldentalskog Ignjatu Brliću kao kulturni činovi“ rekao nešto više o dvjema pjesmama koje je Adam Filipović Heldentalski uputio svom prijatelju Ignjatu Brliću iz Slavonskoga Broda. Nakon njega još je jednom pred sudionike stala Irena Pauk Sili koja je održala predavanje „Konzervatorsko-restauratorska istraživanja u unutrašnjosti i rekonstrukcija zidnog oslika u župnoj crkvi sv. Jakova apostola u Gorjanima“. Posljednje predavanje skupa bilo je u znaku učiteljice Lucije Karalić, najzaslužnije za popularizaciju ljelja iz Gorjana, a pod nazivom „Pisana baština Lucije Karalić s posebnim osvrtom na rukopis Zadruga Karalić“ održala ga je Marija Raguž s Medicinskog fakulteta u Osijeku.
Nakon odslušanih predavanja uslijedio je pozdravni govor i službeni završetak rada skupa.
Igor Kretonić
Foto: Moje Đakovo