Slikarstvo kao način života… Slikanje kao disanje. Život u kojemu se odgovor na vanjska i unutarnja, pozitivna i negativna iskustva stvarnosti uvijek pronalazi u slici. Eugen Varzić živi svoje slikarstvo. Ono je obilježeno kontinuiranim istraživanjem, eksperimentiranjem i razvojem. Nerv koji uvijek propituje, tjera i gura umjetnika prema naprijed rezultirao je novim radovima objedinjenim pod nazivom Ludus, piše u predgovoru kataloga Varzićeve izložbe, krune ovogodišnje Noći muzeja u Muzeju Đakovštine, njezina kustosica Sonja Švec Španjol. Svoj svijet figuracije s motivima čovjeka u formi portreta ili autoportreta, ulja na platnu kao slike koncepte, ovaj istarski akademski umjetnik predstavlja premijerno baš u Đakovu, na polazišnoj točki putujuće izložbe koja će tijekom 2019. biti postavljena u Zagrebu, Šibeniku, Slavonskom Brodu i Pakracu.
Varzićevi radovi sadrže dobro i loše, lijepo i ružno, sreću i tugu, pohvalu i kritiku, nadu i beznađe, navodi kustosica S. Švec Španjol i primjećuje da se Varzić nakon potpunog ovladavanja tehnikom fokusira na istraživanje psihološkog polja pojedinca. Potaknuti emociju ili reakciju među brojnim je Đakovčanima, koji su došli vidjeti njegov recentni postav, itekako uspio, a ravnatelju Muzeja Đakovštine Borislavu Bijeliću zahvalio na pruženoj prilici da se predstavi u rodnome Đakovu.
Filmske kronike Đakovštine s početka 70-ih
Otvorenju izložbe tog višestruko nagrađivanog umjetnika, uvrštenog u Leksikon fantastične i suvremene umjetnosti Europe vrlo cijenjenoga austrijskog profesora Gerharda Habarte, prethodio je filmski sat Foto kino kluba Đakovo (FKK), tijekom kojeg je do zadnjeg mjesta ispunjena izložbena soba u jednom dahu pratila Filmske kronike Đakovštine od 1971. do 1973. , nastale iz snimljenog materijala koji je FKK pripremao za tadašnju Televiziju Zagreb.
Uređenje restorana prenoćišta “Grozd”, posljednji dan nastave u OŠ Vladimira Nazora, Dinamo u Đakovu u povodu deset godina “Jedinstva”, proslava Dana ustanka, proljeće na radio valovima 1971., jezero Jošava i proslava 20 godina Muzeja Đakovštine, samo su neke zanimljive priče trajno zabilježene i prikazane u 35 minuta crno-bijele kronike s početka sedamdesetih. Povratak u prošlost uz paralele sadašnjosti zaokružila je “Vremenska igra” Marija Jančule, Danka Kočiša, Željka Germovšeka, Damira Tomića i Vladimira Franjića. Trinaest minuta igre kadrova u dva, godinama odvojena vremena i s glazbenom podlogom “Čarobnog jutra” Krunoslava Dražića, pri čemu je davno vrijeme ilustrirano isječcima iz Kronika Đakovštine 1971.-1972.
QR audio vodič, odraz napredne tehnologije
Stvarnost i inovativne mogućnosti suvremenu su digitalnu tehnologiju uveli u muzejske prostore, što je i bila tema ovogodišnje manifestacije Noć muzeja, koja je u Muzej Đakovštine privukla 700-tinjak Đakovčana. Njegov arheološki postav, otvoren prije godinu i pol, dobio je, kao svi ostali izlošci, QR kodove koji zadržavanje zbog čitanja o izlošku zamjenjuju slušanjem informacija, što su ih ispisali kustosi, ali izgovora robot, i omogućuju daljnje kretanje i promatranje izložene građe. “Zahvaljujući audio vodiču, koji spaja multimediju i baštinu, Muzej Đakovštine ulazi u svijet digitalne transformacije muzeja i muzejskih sadržaja, koja će približiti muzejske izloške posjetiteljima na drugačiji, inovativan način, pa posjet muzeju postaje interaktivno iskustvo”, rekla je Lovorka Lučić iz zagrebačke HSM informatike koja je realizirala QR digitalizaciju stalnih postava. Iako tekstove koji stoje iza QR kodova izgovara robot, dodala je L. Lučić, dojam je da ih govori živa osoba.
Domaća kustosica Jelena Boras predstavila je multimedijske projekte, dostupne na mrežnoj stranici Muzeja Đakovštine, kojima je fenomene i građu lokalne materijalne kulture prikazala pomoću internetskih alata – kartu arheoloških lokaliteta s područja Đakovštine, arheološku zonu, interaktivni tlocrt srednjovjekovnih Gorjana, kao dio baštine koja još uvijek nije dovoljno valorizirana, i digitalni model reljefa okolice Đakova i istočne Hrvatske. Ovaj se prikaz pomoću besplatne platforme Sketchfab, kazala je, pokazao vrlo zanimljivim u promatranju okoliša u kojemu se formiralo današnje Đakovo. Karta gradske arheološke zone nešto je specifično, istaknula je kustosica Boras, s obzirom da se ovakve karte rijetko susreću. Označena zona sugerira da bilo koji zemljani iskop na njezinu području zahtijeva arheološki nadzor, što je korisna informacija svima koji u toj zoni nešto grade.
Sonja Švec Španjol, kustosica Varzićeve izložbe
Ime “Ludus” karakterizira osjećaj prisutan prilikom stvaranja – trenutka unutar kojeg je slikarstvo Eugena Varzića doseglo stupanj kada slikanje postaje užitak, a igra proces u vremenu.
Radionicom “Recikliraj maštovito!” u program Noći muzeja uključila se i Srednja strukovna škola Antuna Horvata, koja je polaznike poučavala kako recikliranjem i kreacijom izraditi poklone i suvenire. Pridružio se i Odred izviđača “Jazavac” tražilicom za male skaute stalnim postavima. Za poseban doživljaj akustične gitare pobrinuo se kasno navečer Mark Kordenberg trio, a osim tri žičana glazbala Muzej je Đakovštine u Noći muzeja posjetio i jedan puhački – oboa, na kojoj je uoči otvorenja izložbe Eugena Varzića svirala mlada Đakovčanka Dora Filipović.
Danijel Geošić, foto: Silvija Butković
