Josip Antun Ćolnić rođen je u Vivodini kod Jastrebarskog 11. ožujka 1699. godine.

Obitelj Ćolnić podrijetlom je iz Ćolke kod Bihaća pa se i biskup potpisivao ka Cholnich de Cholka.

Humanističke škole završio je u Zagrebu, logiku i fiziku u Beču, a metafiziku i teologiju u Rimu. Doktorsku je disertaciju obranio iz filozofije i cijele teologije.

Josip Antun Ćolnić službovao je u Brdovcu, Zagrebu i Sisku, a godine 1751. imenovan je biskupom bosanskim ili đakovačkim pa je 9. srpnja 1759. ustoličen za biskupa u Đakovu.

Po dolasku u Đakovštinu zatekao je jadno stanje

Biskup Ćolnić je po dolasku u Đakovštini zatekao jadno stanje i samo četiri župe (Đakovo, Gorjani, Vrpolje i Vrbicu) kojima su upravljali franjevci. Odlukom carskog dvora, iz 1754. godine, franjevci su morali predati upravu župa svjetovnom svećenstvu što je i učinjeno. Tada započinje sa osnivanjem novih župa u Semeljcima (1754.), Trnavi i Piškorevcima (1758.), te u Punitovcima (1767.).

Dao je popraviti i pokriti drevnu crkvu sv. Bartola u Novim Mikanovcima (1751.), potom je započeo graditi crkve u svojoj biskupiji. Godine 1752. kupuje u Trnavi posjed gdje gradi ljetnu rezidenciju te podiže biskupijske vinograde. Nove crkve gradi u mjestima: Mrzoviću (1760.), Đurđancima (1762.), Ivanovcima (1766.), Tomašancima (1769.), Starim Mikanovcima (1769.) i Piškorevcima (1769.)

U njegovo vrijeme dolazi do procvata Đakovštine

Obnavlja katedralnu crkvu i podiže novu biskupsku rezidenciju. Godine 1753. daje porušiti istočni dio srednjovjekovnih zidina te na njihovim temeljima izgrađuje novu rezidenciju koja i danas stoji te skupa sa Strossmayerovom katedralom zatvara jednu stranu trga. Gradnja je trajala do 1761. kada je napravljena biskupska kapela. U svojoj biskupiji je poslao naredbu kako se u župama moraju voditi matice. U Ðakovu je utemeljio 1751. prvu javnu pučku školu, a također je jedan od zaslužnijih za osnivanje gimnazije u Osijeku.

Radio je puno i na gospodarskom planu. U Trnavi je uz ljetnu rezidenciju kupio veći vinograd, sagradio je žitnicu, zasadio šljivik i izgradio tovilište svinja. Na Jošavi je izgradio “suhi mlin” na volovski pogon, a unaprijedio je i ergelu rasnih konja.

Od 1753. bio je veliki župan Požeške županije.

14. veljače 1773. kada je podjeljivao biskupsko posvećenje zagrebačkom biskupu Josipu Galjufu teško se razbolio te je nakon tri dana i umro. Pokopao ga je biskup Galjuf na Čistu srijedu, 17. veljače 1773.

Pokopan je u staroj srednjovjekovno – baroknoj katedrali, ispod oltara sv. Ilije, za razliku od njegovih prethodnika i nasljednika, koji su pokapani u katedralnoj kripti. Njegovi su posmrtni ostaci iskopani 1880. godine, prije rušenja spomenute katedrale. Uoči blagdana Svih Svetih 1882. (31. listopada) iz stare katedralne kripte izneseni su ostaci biskupa Krtice, Mandića, Raffaya i Sučića te su, zajedno s ostacima biskupa Čolnića, preneseni u kriptu nove katedrale gdje počivaju i danas.

Igor Kretonić
Foto: Muzej Đakovštine
Foto design: Moje Đakovo