Zbornik Đakovačkih susreta hrvatskih književnika, koji uređuje Mirko Ćurić, objavljen je u Đakovu u sklopu 25. Đakovačkih susreta hrvatskih književnih kritičara.
Za razliku od dva prethodna izdanja Zbornika, XXII. i XXIII., koji su se prvenstveno bavili radom hrvatskih književnih kritičara iz Vojvodine i Bosne i Hercegovine te su pokazali kako hrvatske književnosti i hrvatske književne kritike ima i izvan granica Republike Hrvatske, ovogodišnji se Zbornik svojom koncepcijom te odabirom autora i tekstova, „vraća” prvim zbornicima koje su uredili dr. Stanislav Marijanović i Miro Šola.
Uvodnik Zbornika napisao je Mirko Ćurić koji je podsjetio na povijest Susreta i Zbornika, na sve koji su sudjelovali u utemeljenju manifestacije. Ako bismo pokušali „podvući crtu” pod dvadeset i pet izdanja Susreta, teško bismo došli do jedinstvenog zaključka što je hrvatska književna kritika bila u proteklom razdoblju i što želi biti. Najvažnijim se postignućem čini mogućnost slobode koju kritika treba njegovati i za koju se na poseban način zalagao Antun Gustav Matoš. Zalaže se za kritiku koja ne treba biti recenzija niti težiti popravljati predmet kritike: “kritičar nije autorov suradnik, on je pisac od ukusa, opisujući dojmove o čitanim piscima i dajući vrijednost tim impresijama kao ocjenjivač.„
Prvi blok u Zborniku vraća nas u početke Susreta. Iz dva prva Zbornika (objavljenih 1999. i 2000.) odabrani su tekstovi hrvatskih književnih kritičara Stanislava Marijanovića, Ante Stamaća, Branimira Donata, Tonka Maroevića, Igora Mandića, Srećka Lipovčana i Božidara Petrača. Probrani su tekstovi koji promišljaju ne samo ulogu hrvatske književne kritike u hrvatskoj književnosti i kulturi, već i kontekst u kojem nastaju i način kojim na taj kontekst utječu.
Drugi dio Zbornika donosi prinose kritičarica i kritičara koji su sudjelovali u radu Okruglog stola 24. Đakovačkih susreta. Svoje su radove priložili Jasna Horvat i Slaven Lendić, Ivana Buljubašić Srb, Igor Gajin, Miroslav Mićanović, Franjo Nagulov i Branko Čegec.
Davor Ivankovac, u zasebnom kritičarskom bloku, prikazuje osam knjiga i jedan film, u najvećoj mjeri autora i autorica s hrvatskog istoka.
Po prvi puta u zborniku se predstavlja benešićevski intonirana, mlada kritičarica Anđela Vidović, izborom kritičkih tekstova objavljenih u Expressu i Vijencu te na Trećem programu Hrvatskoga radija.
Kako je jedna od zadaća Đakovačkih susreta, među ostalim, „iznošenje književnih vrijednosti na vidjelo” Zbornik podsjeća na jednu književnu vrijednost – važan opus Stjepana Tomaša prigodom 75. rođendana i 50. obljetnice objavljivanja njegove prve, od kritike hvaljene i nagrađene knjige Sveti bunar.
Završni blok, po običaju, pripada obrazloženjima Nagrade i Povelje Julija Benešića: Miroslavu Mićanoviću, Jasni Melvinger i Stjepanu Blažetinu, koje je napisao predsjednik Povjerenstva Goran Rem.
Tekst: Mirko Ćurić