Josip Juraj Strossmayer (4.2.1815. – 8.4.1905.) bio je hrvatski biskup, teolog, političar, utemeljitelj središnjih hrvatskih znanstvenih i kulturnih institucija te pisac i mecena. Bio je jedna od najznačajnijih i najutjecajnijih hrvatskih osobnosti 19.stoljeća. Na prijedlog bana Josipa Jelačića 18.11.1849. imenovan je đakovačkim biskupom. Prigodom ustoličenja u čast i dužnost biskupa Strossmayer je svoj program izrazio riječima „Sve za vjeru i za domovinu“. Tom je vjerskom i narodnosnom programu ostao vjeran čitav život. Kao biskup naslijedio je golema imanja đakovačke biskupije, koja je iskoristio za svoje kasnije mecenatske priloge i darove na kulturnom i prosvjetnom polju. Nakon tzv. Luksemburškog manifesta cara i kralja Franje Josipa I. o liberalizaciji društvenoga života imenovan je u Carevinsko vijeće gdje traži samostalnost Hrvatske i ujedinjenje svih njezinih dijelova. Što se tiče njegova kulturnog rada: istaknuo se na Vatikanskom koncilu, gradio je katedralu u Đakovu, zgradu HAZU, podario je Akademiji zbirku slika starih majstora, pomagao rad kulturnih škola i knjižnica, čitaonica i slično.
Strossmayer je bio osnivač današnje Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, doktor bogoslovnih znanosti, dvorski kapelan i ravnatelj kolegija Augustineum u Beču, profesor crkvenog prava na bečkom sveučilištu, apostolski administrator kneževine Srbije, član proširenog Carskog vijeća, veliki župan virovitički, jedan od osnivača modernog Hrvatskog sveučilišta u Zagrebu, inaugurator velebne đakovačke katedrale, od 18. studenog 1849. imenovan bosansko-srijemskim biskupom sa sjedištem u Đakovu, najpoznatiji hrvatski mecena. Iako ovo nije konačan popis njegovih poslova i dostignuća, danas ga spominjemo zbog obljetnice njegove smrti, 8. travnja 1905. Budimo ponosni što je ovaj čovjek živio u našem gradu i slijedimo njegov primjer, jer posljedice njegovih djela i rezultate njegovog rada osjetimo još i danas.
Autor: Maja Sajko
Izvor: Muzej Đakovštine
Izvor slike: Narodna in univerzitetna knjižnica Ljubljana, Slovenija