U subotu, 27. ožujka 2021. godine, u 11:00 sati u Kući Reichsmann na đakovačkom korzu održat će se otvorenje izložbe Međunarodnog školskog projekta „Uskrsni kruh na tradicijski i suvremeni način“ Srednje strukovne škole Antuna Horvata iz Đakova.
Tom će prigodom biti predstavljena i brošura „Izrada uskrsnoga kruha na tradicijski i suvremeni način“, a svi gosti moći će kušati kruhove i pogače koji su pristigli na izložbu te „okusiti tradiciju“ iz različitih krajeva Republike Hrvatske i inozemstva. S obzirom na epidemiološke mjere, degustacija će biti na otvorenom, ispred Kuće Reichsmann.
U projektu su sudjelovale 22 škole – uključilo se 12 osnovnih i šest srednjih škola iz Republike Hrvatske, te po dvije škole iz Srbije – Bački Monoštor i Sonta – te Bosne i Hercegovine iz Tomislavgrada i Kiseljaka, mjestima gdje žive Hrvati koji još čuvaju tu tradiciju.
Želja je bila, kroz projekt, saznati kako se uskrsni kruh izrađuje danas – koriste li se tradicionalne recepture ili se kruh spravlja na suvremeni način, željeli su se prikupiti recepti i načini izrade. Stoga su škole, koje su se uključile u projekt, uz recept poslale i video s postupkom izrade uskrsnoga kruha. Na temelju dostavljenog materijala uočene su različitosti u nazivu, obliku, recepturi i postupku izrade, ovisno iz kojeg je kraja recept, ali i sličnosti kada su u pitanju sirovine i elementi od tijesta kojima se kruh ukrašava.
Uskrsni je kruh hrvatska tradicija koja se njeguje i danas u pojedinim slavonskim selima. Izrađuje se dan uoči Uskrsa, obično je okrugloga oblika i na površini tijesta zarezan je najčešće križ, peče se u krušnoj peći i na dan Uskrsa nosi se u crkvu na blagoslov jela ili „svetenje“. Uobičajeno je to na prvoj jutarnjoj misi, nakon koje se po dolasku kući svečano doručkuje.
No kruh se od kraja do kraja razlikuje, tako primjerice na području Vukovarsko-srijemske županije svi su kruhovi od istih sastojaka samo se ukrašavao „cifrao“ različito pletenicama, križevima, kuhanim jajima, motivima sunca, mjeseca, srca, ptičica, cvijeća. U Bačkom Monoštoru u korizmi se mijesila beskvasna pogača, a u Sonti pleteni uskrsni kruh u obliku vijenca. Domaćice u Kiseljaku izrađivale su kiseljačku pogaču, u Kaštelima se izrađivala kaštelanska trvenica ili sirnica, u Istri i Primorju sirnica, pinca, primorska pinca ili pogača te šišor u Opatiji. Bilogorski kovrtanj tradicionalni je svečani kolač bilogorskog kraja – poput djevojačke pletenice oblikovane u pleter, srce, lire ili kruga. Dok se u Međimurju izrađivao tradicionalni uskrsni perec.
Ova „mirisna i ukusna“ zbirka uskrsnog kruha iz svih krajeva gdje žive Hrvati, nastala je trudom mnogih nastavnika i učenika osnovnih te srednjih škola i njihovih obitelji.
Igor Kretonić
Foto: Srednja strukovna škola Antuna Horvata