Da smo često daleko od svijesti koje smo sve velike umove propustili vidjeti i čuti u svome gradu, potvrđuje i predavanje “Robotika i umjetna inteligencija mijenjaju našu budućnost”, organizirano u petak u Gradskoj knjižnici i čitaonici, koje je u sklopu 12. Dioniza održao prof. dr. Bojan Jerbić sa zagrebačkoga Fakulteta strojarstva i brodogradnje, prvo ime na području istraživanja kibernetičkih procesa i umjetne inteligencije u Hrvatskoj, ali i cijeloj regiji, kako ga je u uvodu predstavio umjetnički voditelj ovogodišnjeg Međunarodnog festivala kazališnih akademija Leo Rafolt. Iako se pred Jerbićem našlo tek 15-ak znatiželjnika, to ovoga vrsnog stručnjaka nije nimalo pokolebalo da znanstvena dostignuća koja obilježavaju početak 21. stoljeća izuzetno zanimljivim te razumljivim jezikom približi publici, koja je njegovo 90-minutno predavanje ispratila s punom pozornošću i oduševljenjem.
Robotika je prošlost, a umjetna inteligencija sadašnjost i budućnost, konstatirao je prof. Jerbić. Robotika je u razvijenim zemljama Zapadnoga svijeta koncem prošlog stoljeća zamijenila ljude u proizvodnji materijalnih dobara, dok je suvremena tehnologija postala umjetna inteligencija kao ekonomija proizvodnje umnih dobara te vjerojatno najvažnija tehnologija u povijesti, kazao je, koja mijenja društveno-kulturni kontekst i antropološku stvarnost. Za primjer je uzeo softver i učinkovitost modernih automobila koji, iako njihovi proizvođači o tome šute, rade na bazi umjetne inteligencije.
Umjetna inteligencija – električna energija 21. stoljeća
Umjetnu inteligenciju prof. Jerbić smatra električnom energijom 21. stoljeća i najvećim pokretačem svih drugih tehnologija, koja briše granice između fizičkih i virtualnih domena. Potvrda tomu je bionika – nova znanost nastala spajanjem biologije i robotike. U uskoj je vezi s bionikom medicina, u kojoj se Ronna roboti autonomno i rutinski, ali uz nadzor liječnika, ponajviše koriste u neurokirurgiji. Prva je neurološka operacija s medicinskom robotikom u Hrvatskoj izvedena 10. ožujka 2016. u KB-u Dubrava, što je, kaže Jerbić, doseg ravan putu na Mjesec.
Prof. dr. Bojan Jerbić, profesor na Fakultetu strojarstva i brodogradnje:
Najveća vrijednost Ronne u operacijama mozga, u usporedbi sa sličnim tehnologijama u svijetu, visoka je razina autonomije te preciznost izvođenja zahvata. Iako vrlo složena, Ronna je jednostavna za primjenu. Njezin je razvoj počeo prije deset godina, ovo je njezina četvrta generacija i već tri godine redovito operira u Dubravi.
– Robot je integralni dio svoje okoline i nije tehnički savršen. Ako ga izvučemo iz te, industrijske okoline, postaje nespretan!… On nije ljudska replika. Programiranje robota obavlja se pokazivanjem, učenjem od čovjeka. Vlastitim kognitivnim procesima on prati, zapaža i pamti radnje; robot ima vlastitu neuronsku mrežu koja uči, navodi Jerbić i ističe kako će robotika daljnjim razvojem stvarati složene interakcijske odnose te dovesti do moralno-etičkih kolizija, u čemu i jesu najveći rizici umjetne inteligencije.
Robotika nije tehnologija, nego kultura!
Profesor je zagovornik teze da je tehnika proizišla iz umjetnosti i da nerazumijevanjem kulture ne možemo stvarati robotiku, što je poveznica s kulturnim festivalom kakav je Dioniz, koji se k tome ove godine posebno bavi ljudskim tijelom i igrom. Nema novih iskoraka u znanosti bez humanističkoga pristupa, zaključuje hrvatski stručnjak za robotiku i umjetnu inteligenciju najavljujući da će najveći izazov budućnosti biti rast nejednakosti jer će tehnologija stvoriti velike razlike.
Danijel Geošić