Spajanje Đakovačkoga vodovoda s Vodovodom Osijek, o čemu se sve glasnije u posljednje vrijeme govori u gradskim kuloarima, tema je koja je izazvala najviše pozornosti na aktualcu prošlotjedne sjednice Gradskog vijeća. Vijećnica Ljiljana Pološki Jurjević (HNS) postavila je pitanje o vjerodostojnosti škakljivih priča koje, osim nelogične poslovne fuzije dva najveća vodna distributera na području Osječko-baranjske županije, najavljuju višu cijenu vode te gašenje pojedinih radnih mjesta.
Da ta mogućnost uistinu postoji potvrdio je gradonačelnik Marin Mandarić (HDZ), no odmah je i obrazložio proces, najavivši kako će se Grad Đakovo svim silama zauzeti da do spajanja ne dođe: “Spajanje u uslužna područja nije predmet Zakona, nego uredbe koju će Vlada naknadno donijeti, no već se znaju neke verzije novih uslužnih područja; od njih 190 po novome bi ih bilo 37-38. Po cijeni smo debelo ispod svih ostalih, pa i Osijeka, što govori o dobrom upravljanju i racionalnom poslovanju Đakovačkoga vodovoda. U slučaju spajanja svakako bi došlo do rasta cijene vode, koja bi bila jedinstvena na cijelom uslužnom području. Bili smo na sastancima u Hrvatskim vodama i Ministarstvu zaštite okoliša i energetike, gdje smo izložili svoje argumente kako bi se ovaj scenarij izbjegao.”
U Osječko-baranjskoj županiji bila bi po radnoj verziji dva uslužna područja; prvo koje bi činili Vodovod Osijek, Đakovački vodovod, baranjska dva vodovoda i čepinski vodovod i drugo sastavljeno od vodovodnih tvrtki iz Donjeg Miholjca, Našica, Belišća i Valpova. Spajanje je zapravo, čulo se, obveza koja proizlazi iz ispregovaranog s Europskom unijom koja je tražila okrupnjavanje vodovodnih uslužnih područja.
Zamjenik gradonačelnika Antun Galić (HDZ):
Ako se već ide na spajanje, zašto se spajaju dva lidera? Zašto Grad Đakovo nije reagirao kada su počeli razgovori o spajanju prije šest godina?! Takve se stvari rješavaju na ozbiljnim mjestima, a ne sazivanjem prosvjeda s platona i u šokačkoj reklji. Ništa još nije gotovo i konačno!
– Zakon nakon e-savjetovanja ide na dva saborska čitanja i tek onda na usvajanje. Sve ovisi o tome hoćemo li uspjeti doprijeti do bitnih ljudi i izlobirati za izmjene. Vrtimo sve moguće kombinacije da bismo ostali samostalni. Svi bi radnici, predviđa zakon, ostali zaštićeni dvije godine, a potom bi o njihovoj sudbini odlučivao preuzimatelj, obrazložio je direktor Đakovačkog vodovoda Ivan Kočiš. Građani sada kubik vode plaćaju 12 kuna, uvećano za fiksni dio. U Osijeku je i drugdje znatno veća.
Neslaganja oko povećanog komunalnog doprinosa
Vijećnika Gorana Soldu (HSS) zasmetalo je povećanje komunalnoga doprinosa u svim zonama. – Je li to motiv poduzetnicima i poticaj mladim obiteljima da ostanu živjeti u Đakovu te plaćaju dvostruko skuplje dogradnju ili izgradnju obiteljske kuće ili kupnju stanova, upitao je, rekavši kako je komunalni doprinos porastao unatoč dobroj financijskoj situaciji gradske blagajne.
– Grdo zvuči povećanje za 60 posto u prvoj zoni, ali ta je zona gotovo potpuno izgrađena, u njoj je komunalna infrastruktura najopterećenija i red je da je ondje najskuplje. Pri obračunu komunalnog doprinosa u slučaju rušenja kuće i gradnje nove priznaju se postojeći kvadrati, pa nije tako crno, odgovorio je gradonačelnik Mandarić, konstatirajući da povećanje komunalnog doprinosa treba promatrati u kontekstu smanjenja komunalne naknade i rasterećenja gradskih poreza, podsjetivši kako će se za 1,2 milijuna kuna smanjiti zaduženje za komunalnu naknadu na godišnjoj razini, a da će privrednicima ostajati do 500.000 kuna više nego dosad.
Gradski vijećnik Goran Soldo (HSS):
Poskupljenje nije simbolično, već astronomsko! U prvoj je zoni komunalni doprinos za stambeni i poslovni prostor povećan s 50 na 80 kuna, u drugoj zoni za poslovne prostore 50 posto, za proizvodne pogone 400 posto, sa 7,5 na 30 kuna, u trećoj za stambene prostore za 33 posto, a u prigradskim naseljima za 170 posto, sa 7,5 na 20 kuna.
Besplatni gradski vrtić ili povećanje kapaciteta?
Soldo je pozdravio i inicijativu SDP-ova vijećnika Danka Kočiša da Grad u cijelosti financira vrtićke programe svim polaznicima Dječjega vrtića Đakovo. – Ukupna su potrebna sredstva oko tri milijuna kuna, a novca sada ima, kazao je Kočiš. Prioritet je, međutim, povećanje kapaciteta, kako bi bilo mjesta za svu djecu koja su na listi čekanja, kaže gradonačelnik. Novi vrtić bit će uskoro u Piškorevcima, planira se vrtić i u sklopu novog Društvenog doma u Selcima, a vrtić je potreban i u četvrti Sjever-Dračice, primijetio je.
Što radi Poduzetnički centar?
Sanju Bježančević (SDP) zanimalo je što radi lani osnovan Poduzetnički centar jer je upravo ovo vrijeme kada se, rekla je, lobira za povlačenje sredstava. Direktor Ivan Šetka odgovorio je da su dosad prijavljena dva projekta jer više ih nije bilo – postavljanje javnog sanitarnog čvora u sklopu projekta UrbanWC, prijavljenoga na mjere Ministarstva turizma, i izgradnja reciklažnog dvorišta na Vitici, a za što je povučeno oko 3,5 milijuna bespovratnih kuna. Najavio je i neke od projekata koje planiraju prijaviti u 2019. poput energetske obnove Hrvatskog doma.
Danijel Geošić, foto: Đakovački vodovod