U organizaciji Glasa Slavonije, danas (28. listopada 2026. godine) je u Županijskoj gospodarskoj komori održana konferencija RE AGRO, na kojoj je središnja tema bila održiva proizvodnja voća i povrća. Na konferenciji su uz županicu Osječko-baranjske županije sudjelovali državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Tugomir Majdak, potpredsjednik HGK za poljoprivredu Dragan Kovačević i drugi.
Poljoprivreda je najvažnija gospodarska grana koja nosi cjelokupno gospodarstvo Osječko-baranjske županije, što je vidljivo i po vodećoj poziciji koju ova regija zauzima na razini Republike Hrvatske.
– Snagu lokalnog agrara potvrđuje čak 11.275 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava te velike obradive površine na kojima se, među ostalim, nalazi 5.255 hektara pod voćnjacima i gotovo 3.000 hektara pod povrćem. Ipak, unatoč ovim velikim kapacitetima, trenutačna proizvodnja još uvijek nije dovoljna da bi se ostvarila potpuna samodostatnost. Upravo zato Županija ulaže daljnje napore i financijska sredstva u modernizaciju i podizanje poljoprivredne proizvodnje, s posebnim naglaskom na sektore voća i povrća u kojima postoji najveći potencijal za napredak – istaknula je županica Tramišak.
Kao izravna ruka podrške lokalnim proizvođačima, Osječko-baranjska županija prije nekoliko je godina izgradila Regionalni distribucijski centar za voće i povrće. Njegova se opravdanost najbolje vidi i ove godine, kada su kapaciteti popunjeni 100 %, što znači da će u centru biti uskladišteno više od 3.000 tona voća i povrća. Kako bi dodatno podigla prinose, Županija kroz novi program poticaja, koji je trenutačno u fazi javnog savjetovanja, od sljedeće godine značajno povećava iznose potpora koje će pokrivati čak do 70 % ukupnih troškova investicije. Na prvo mjesto stavljaju se potpore za ulaganja u višegodišnje trajne nasade i voćnjake, koje se podižu na iznos do 15.000 eura, što bi trebalo potaknuti snažniji interes poljoprivrednika za proširenje proizvodnje jabuka i drugih voćnih vrsta. Uz modernizaciju nasada, Županija aktivno odgovara i na izazove klimatskih promjena, koje se ove godine očituju kroz proglašenu elementarnu nepogodu uzrokovanu sušom.
– Kako bi se poljoprivrednici lakše priključili na postojeće sustave navodnjavanja, nova mjera potpore osigurava do 12.000 eura za kupnju potrebne opreme za priključak. Istovremeno, snažan impuls daje se i prerađivačkom sektoru u ratarstvu kroz višegodišnji program ulaganja u mlinsku industriju, čiji je ukupan proračun povećan na 2 milijuna eura. Uz već otvoreni poziv od milijun eura za izgradnju i kupnju nove opreme s potporama do 500.000 eura, Županija uskoro pokreće i drugi javni poziv vrijedan dodatni milijun eura. Ova nova de minimis potpora iznosit će do 300.000 eura po projektu te će mlinarima omogućiti i kupnju rabljene opreme, čime se zaobilaze dugi rokovi isporuke i znatno ubrzava modernizacija prerade žitarica u brašno – zaključila je županica.
Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Tugomir Majdak rekao je kako Hrvatska ulaže 110 milijuna eura, od čega je 65% iz EU sredstava, u pet regionalnih logističko-distribucijskih centara ukupnog kapaciteta preko 28.000 tona kako bi osnažila sektor povrća, koji čini tek 1% obradivih površina. – Država od 2015. godine bilježi ukupno 24 priznate proizvođačke organizacije te kroz HAMAG i HABOR otvara financijske instrumente za otpis glavnice u primarnoj proizvodnji. Na kritike da je unatoč uloženih 7 milijardi eura u zadnjih 15 godina produktivnost hrvatskog poljoprivrednika pala sa 60 % na 40 % prosjeka Europske unije, odgovara se da potpore održavaju stabilnost te da produktivnost ipak nije na samom dnu – dodao je Majdak.
– U ovom trenutku Hrvatska ne podmiruje vlastite potrebe za voćem i povrćem, što potvrđuje i zabrinjavajući pad samodostatnosti od 2020. godine – kod povrća s 58 % na 48 %, a kod voća s 49 % na 42 %. Zbog toga je u 2025. godini uvezeno voća i povrća u vrijednosti od preko 740 milijuna eura, što je uz izvoz od 220 milijuna stvorilo ogroman vanjskotrgovinski deficit veći od 500 milijuna eura. Budući da ova visokodohodovna proizvodnja zahtijeva iznimno skupe investicije, a udio potpora po površini u prihodu voćara iznosi tek 3 % u odnosu na 42 % kod ratara, razvoj sektora i rješavanje problema skupih osiguranja od klimatskih šteta nisu mogući bez znatno snažnije pomoći države – kazao je potpredsjednik HGK za poljoprivredu Dragan Kovačević.
Osječko-baranjska županija: Službeno priopćenje za javnost
Foto: Osječko-baranjska županija