Na otvorenom dijelu jučerašnje 25. sjednice Vlade raspravljeno je 15 točaka dnevnog reda, među kojima Prijedlog zakona o izmjeni i dopunama Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi te Zaključak o mjerama pomoći gospodarstvu uslijed epidemije koronavirusa.
Ministar zdravstva Vili Beroš je, govoreći o aktualnom stanju vezanom za koronavirus, izvijestio da se u bolnicama liječi 2358 osoba zaraženih koronavirusom, od čega je 255 osoba na respiratoru, zbog čega ministarstvo kontinuirano i svakodnevno prati rad bolničkog sustava.
“Kontinuirano se prati rad bolničkih sustava i aktualne potrebe za liječnicima, medicinskim sestrama, respiratorima i drugom medicinskom opremom. U skladu s tim, provode se svakodnevne aktivnosti vezane za privremene rasporede zdravstvenih radnika te za posudbu medicinske opreme iz matičnih ustanova u one u kojima za to postoji razlika”, kazao je Beroš.
U ponedjeljak je u Hrvatskoj zabilježeno 1830 novih slučajeva zaraze koronavirusom u Hrvatskoj. U samoizolaciji su 46 802 osobe, dok je na bolničkom liječenju 2358 osoba, 255 osoba na respiratoru.
Među zdravstvenim djelatnicima 1393 su aktivna slučaja zaraze i 993 aktivne samoizolacije.
Mogućnost aktiviranja dodatnih kapaciteta po županijama
Beroš je istaknuo je da je Ministarstvo zdravstva pozvalo lokalne Stožere civilne zaštite na dostavu dopunjenih planova za zbrinjavanje pacijenata oboljelih od Covid-19, za blaži, srednji i teži razvoj epidemije, kao i obavijest o mogućnosti aktiviranja dodatnih kapaciteta za zbrinjavanje pacijenata na području županija u vidu sekundarnih i tercijarnih centara.
Također, Klinička bolnica Dubrava i Klinika za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević pozvane su na pojačanu, kontinuiranu suradnju u vidu održavanja redovitih stručnih sastanaka liječnika i intenzivista radi razmjene iskustava s ciljem unaprjeđenja pružanja zdravstvene zaštite Covid-19 pacijentima.
Beroš se osvrnuo se i na tijek epidemije koronavirusa u Hrvatskoj, istaknuvši da od početka epidemije postoje egzaktni planovi za zdravstveni sustav koji se prema potrebi prilagođavaju novim trendovima, te je ustvrdio da u ovom trenutku svi planovi funkcioniraju.
Nova odluka o ograničenjima za ulazak u Hrvatsku
Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović izvijestio je da je danas donesena nova odluka kojom se uređuje odnosno ograničava prijelaz na graničnim prijelazima Republike Hrvatske.
„Putnici koji dolaze iz zelenih područja EU-a, s obzirom na incidenciju Covida-19, ne trebaju PCR test ni ispunjavanje dodatnih uvjeta za ulazak u Hrvatsku“, kazao je, dodavši da svi ostali putnici koji dolaze iz EU-a trebaju predočiti negativni PCR test koji nije stariji od 48 sati, ili se PCR testirati po dolasku u Hrvatsku te biti u samoizolaciji do negativnog nalaza.
Postoji sustav izuzetaka za kategorije osoba koji ne moraju imati negativan test, a to su pogranični i zdravstveni radnici te učenici, studenti i stažisti koji svakodnevno putuju, uz uvjet da ne borave u Hrvatskoj, ili izvan Hrvatske, duže od 12 sati.
Sigurnosna mjera obaveze pravilnog nošenja medicinske maske
U Sabor je poslan Prijedlog zakona o izmjeni i dopunama Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti. Ministar Beroš obrazložio je da se ovim zakonskim prijedlogom propisuju nove sigurnosne mjere za sprječavanje i suzbijanje širenja bolesti.
„Propisuje se nova sigurnosna mjera obaveze pravilnog nošenja maske za lice ili medicinske maske, zabrana ili ograničenja održavanja javnih događanja i okupljanja te zabrana ili ograničenje održavanja privatnih okupljanja“, kazao je.
Zakonskim prijedlogom propisuje se, nastavio je Beroš, da provedbu nadzora nad primjenom sigurnosnih mjera za zaštitu pučanstva od zaraznih bolesti provode policijski službenici, inspektori tijela državne uprave nadležnog za civilnu zaštitu, inspektori Državnog inspektorata te inspektori drugih tijela državne uprave u okviru svoje nadležnosti.
Novčane kazne za prekršitelje
Propisuje se novčana kazna za prekršaje za pravne osobe u iznosu od 10 tisuća do 40 tisuća kuna u slučaju nepridržavanja mjera propisanih ovim zakonom.
„Za prekršaj odgovorne osobe u pravnoj osobi, kao i fizičke osobe obrtnika te fizičke osobe koja obavlja drugu samostalnu djelatnost, propisuje se novčana kazna u iznosu od 5 tisuća do 10 tisuća kuna u slučaju nepridržavanja mjera propisanih ovim zakonom“, izvijestio je Beroš.
Za prekršaj fizičke osobe propisuje se novčana kazna u iznosu od 500 kuna u slučaju nepridržavanja mjera propisanih ovim zakonom, odnosno obveze pravilnog nošenja maske za lice ili medicinske maske.
„Za vlasnika, odnosno posjednika privatnog posjeda, propisuje se novčana kazna u iznosu od 5 tisuća do 10 tisuća kuna ako organizira ili dopusti održavanje privatnog okupljanja protivno odredbama ovog zakona“, kazao je Beroš.
Također, mijenja se odredba o naplati prekršajne kazne na mjestu počinjenja prekršaja u skladu s odredbama Prekršajnog zakona. Tako kaznu može naplatiti na mjestu počinjenja prekršaja osoba ovlaštena za provedbu nadzora nad provedbom sigurnosnih mjera za zaštitu pučanstva od zaraznih bolesti.
“Kao što smo rekli, nerado idemo u ovom smjeru, ali smatramo da nam je i ovaj alat potreban”, rekao je premijer Andrej Plenković.
Izmjene triju zakona s ciljem smanjenja broja lokalnih dužnosnika
Smanjenje broja lokalnih dužnosnika odnosno ukidanje položaja zamjenika općinskih načelnika i gradonačelnika u većini gradova, predloženo je Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi.
Sukladno izmjenama i dopunama tog zakona, u saborsku proceduru upućene su i izmjene i dopune Zakona o lokalnim izborima te Zakona o Gradu Zagrebu.
Cilj izmjena ovih zakona optimizacija je i racionalnije obavljanje poslova u sustavu lokalne i područne (regionalne) samouprave te smanjenje broja lokalnih dužnosnika što će doprinijeti znatnim uštedama u proračunima jedinica, a predviđene su Programom Vlade za mandatno razdoblje 2020. – 2024.
Ukupna ušteda – godišnje 100 milijuna kuna
“Procjenjuje se da bi ukupna ušteda u proračunima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave temeljem ovih izmjena iznosila otprilike 100 milijuna kuna godišnje”, rekao je ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica.
U Hrvatskoj je ustrojeno 428 općina, 127 gradova, 20 županija te Grad Zagreb koji ima status županije, a u ovom trenutku dužnost zamjenika općinskog načelnika, gradonačelnika i župana obavlja sveukupno 745 osoba, od čega 74 zamjenika iz reda pripadnika nacionalnih manjina.
To znači da je zajedno s općinskim načelnicima, gradonačelnicima i županima izabran ukupno 671 zamjenik i to 434 zamjenika općinskog načelnika, 197 zamjenika gradonačelnika i 40 zamjenika župana, a izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi te se brojke smanjuju.
“Broj zamjenika općinskih načelnika, gradonačelnika i župana smanjio bi se za 618, tako da bi se nakon sljedećih redovnih lokalnih izbora, u velikim gradovima s preko 35.000 stanovnika, gradovima sjedištima županija i županijama biralo ukupno 53 zamjenika gradonačelnika, odnosno zamjenika župana, od čega 29 zamjenika gradonačelnika i 24 zamjenika župana”, istaknuo je Malenica.
Za otprilike 10 posto smanjit će se i broj članova predstavničkih tijela, odnosno skupština i vijeća (trenutačno ih se bira ukupno 8.254).
Izmjenama ovog zakona uređeno je i zamjenjivanje općinskog načelnika i gradonačelnika koji nemaju zamjenika, u slučaju njihove spriječenosti i duže odsutnosti, raspisivanje prijevremenih izbora u slučaju prestanka mandata općinskog načelnika i gradonačelnika koji nemaju zamjenika, a detaljnije se uređuju i odredbe vezane uz financiranje jedinica, izvršavanje nužnih rashoda i izdataka u situacijama kada u jedinici nema proračuna ni privremenog financiranja.
Uvodi se i obveza za jedinice lokalne samouprave da javno objavljuju podatke o trošenju proračunskog novca, tako da informacije budu lako dostupne i pretražive, u skladu s propisima Ministarstva financija.
Slijedom ovih izmjena u Sabor su upućene i izmjene Zakona o lokalnim izborima odnosno Zakona o Grad Zagrebu te se zamjenike općinskih načelnika više neće birati, dok će gradonačelnik u gradu koji ima više od 100 tisuća stanovnika imati dva zamjenika koji se biraju zajedno s njim, gradonačelnik u gradu koji ima preko 35 tisuća do 100 tisuća stanovnika i gradu koji je sjedište županije imat će jednog zamjenika koji se bira zajedno s njima, a gradonačelnici gradova koji imaju manje od 35 tisuća stanovnika i nisu sjedišta županija, birat će se bez zamjenika.
Župan u županiji koja ima više od 250 tisuća stanovnika, imat će dva zamjenika koji se biraju zajedno s njim, a župan u županiji koja ima do 250 tisuća stanovnika imat će jednog zamjenika koji se bira zajedno s njim.
U zagrebačkoj Gradskoj skupštini predviđeno je smanjenje broja zastupnika s 51 na njih 47.
Svatko tko će se kandidirati za općinskog načelnika, gradonačelnika i župana te njihovog zamjenika morat će na dan stupanja na snagu odluke o raspisivanju izbora imati prijavljeno prebivalište na području jedinice za čije se tijelo izbori provode.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković rekao je kako je riječ o važnim zakonima uoči lokalnih izbora u svibnju iduće godine. “Mislim da teže i racionalizaciji i transparentnosti rada jedinaca lokalne i područne samouprave, a u konačnici osjetnom smanjenju broja dužnosnika”, istaknuo je premijer.
Izmjene Zakona o sportskoj inspekciji
Zbog potrebe žurnog usklađenja Zakona o sportskoj inspekciji s odredbama Zakona o sustavu državne uprave, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sportskoj inspekciji, koji se mijenjao krajem 2019. godine, donesen je po hitnom postupku.
“Dosadašnje postupanje sportskih inspektora u uredima državne uprave u određenim stadijima postupka razlikovala su se od postupanja državnih sportskih inspektora Središnjeg državnog ureda za sport”, navela je ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac obrazlažući Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sportskoj inspekciji.
Stoga je potrebno, rekla je ministrica, odredbe Zakona o sportskoj inspekciji temeljem kojih je moguće donošenje različitih odluka o istim upravnim stvarima precizirati i jasno definirati kako bi se osiguralo ujednačeno postupanje sportskih inspektora s ciljem ostvarenja veće učinkovitost i skraćivanja vremena trajanja postupka inspekcijskog nadzora.
Predloženim zakonskim rješenjem preciziran je završetak postupka inspekcijskog nadzora, utvrđen je kraći rok za izdvajanje rješenja, obveza usklađenosti pojedinačnih akata pravnih osoba iz sustava sporta s općim aktima i zakonima o sportu. Također, jasnije se razdvaja se prekršajna odgovornost pravne osobe i odgovorne osobe u pravnoj osobi. Predloženim izmjenama i dopunama zakon se normativno usklađuje za Zakonom o prekršajima i Zakonom o općem upravnom postupku.
Rasterećenje poduzetnika za 33 milijuna kuna
Hrvatskom saboru upućen je Konačni prijedlog zakona o izmjenama Zakona o šumama, kojima naknadu za korištenje općekorisnih funkcija šuma snižava za oko deset posto, a povećava granicu za utvrđivanje obveze nastanka plaćanja te naknade, što će za poduzetnike značiti rasterećenje od oko 33 milijuna kuna.
Predloženim se izmjenama stopa po kojoj se obračunava naknada za općekorisne funkcije šuma smanjuje s 0,0265 posto godišnjeg prihoda ili primitka na 0,024 posto.
Predlaže se i oslobađanje od plaćanja naknade za općekorisne funkcije šuma poduzetnika s godišnjim prihodom ili primitkom manjim 7,5 milijuna kuna, dok su do sada toga bili oslobođeni poduzetnici s prihodom do tri milijuna kuna godišnje.
Time bi se i broj obveznika plaćanja te naknade smanjio za oko 50 posto – od sadašnjih nešto više od 20.000 obveznika, obvezu plaćanja naknade po novome bi imalo njih oko 10.500, istaknula je ministrica poljoprivrede Marija Vučković.
Ukupno rasterećenje za gospodarstvo bit će oko 33 milijuna kuna (smanjenjem stope oko 19 milijuna kuna, a povećanjem granice ukupnog prihoda 14 milijuna kuna).
Mjere pomoći gospodarstvu
Prihvaćen je Zaključak o mjerama pomoći gospodarstvu uslijed epidemije koronavirusa. Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić kazao je da se donose zbog novih epidemioloških mjera koje su stupile na snagu s petka na subotu prošlog tjedna i zbog kojih su u petak i danas u ponedjeljak održani sastanci s predstavnicima ugostitelja i drugih poduzetnika.
Predstavio je i novu mjeru koje do sada nije bilo, a kako je kazao, uzevši u obzir činjenicu da su pojedinim djelatnostima, konkretno – ugostiteljstvu, priređivačima igara na sreću i onima koje je objedinio pod nazivom rekreativni sport – odlukama civilnog stožera u potpunosti ili djelomično obustavljen rad.
“Naša je ideja da im se u okviru postojećih i s ovom novom mjerom pomogne, a riječ je o mjeri kompenzacije koja omogućava pokrivanje dijela ili potpunih fiksnih troškova. Tu se misli na najam ili zakup poslovnog prostora, pričuvu, sve komunalije poput struje, vode, plina, čistoće, komunalne naknade, interneta i fiksne telefonije, računovodstvenih servisa, HRT naknade, spomeničke rente, a kod priređivača igara na sreću i dio njihove fiksne godišnje naknade”, objasnio je Marić.
Da bi se kvalificirali za ovu mjeru, poduzetnici će, kako je dodao, morati imati pad prihoda od 60 i više posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine tj. prosinac na prosinac.
Kako se ta mjera uvodi prvi put, morat će iziskivati od tijela državne uprave, poglavito Porezne uprave veći angažman, jer će ona biti zadužena za operativnu analitiku i komunikaciju s poreznim obveznicima, najavio je Marić, dodajući da će se to raditi putem ePorezna, te da će se sve učiniti kako bi ta mjera što prije zaživjela i da se pokriju troškovi.
Oko izračuna za tu mjeru, kazao je da je to sada još teško točno reći, ali da se radi o oko 250 milijuna kuna.
Dodatnih više od 400 milijuna kuna za očuvanje radnih mjesta
O mjeri 4.000 kuna za očuvanje radnih mjesta ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović je istaknuo da su i o tome razgovarali na sastanku s ugostiteljima i poduzetnicima te da će Upravno vijeće HZZ-a održati uskoro oko toga sjednicu i ažurirati kriterije.
“Očekujemo da ćemo imati prijave za oko 80 tisuća zaposlenika, plus još oko 20 tisuća prijava za zaposlenike koji su vezani za te sektore kojima je onemogućen rad novim mjerama stožera. Time ćemo angažirati dodatnih više od 400 milijuna kuna za očuvanje radnih mjesta, a što se tiče ta tri sada pogođena sektora do sada smo uložili više od 1,2 milijarde kuna u očuvanje radnih mjesta i tržišta rada”, naveo je Aladrović.
Iznio je i podatak da sada u zemlji imamo oko šest tisuća više zaposlenih nego na početku covid krize, kao i da će i dalje nastavljati pružati podršku poslodavcima i zaposlenicima.
Krediti malim poduzetnicima koji su imali pad prometa iznad 60 posto
Ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić izvijestio je da se pripremaju aktivnost Hamag-Bicroa da se osigura kreditna linija od 1,3 milijarde kuna za kredite malim poduzetnicima koji su imali pad prometa iznad 60 posto i da mogu namiriti svoju likvidnost i stvoriti pretpostavke za nastavak rada, posebice u sektorima kojima su odluke stožera Civilne zaštite sada zaustavile rad.
S te strane Vlada je usvojila i izmjene nekoliko programa važnih za provedbu i realizaciju spomenutih mjera – programa “Covid-19 zajam za obrtna sredstva”, “ESIF jamstva”, Jamstvenog programa “Plus” i programa “Mikro i mali zajmovi za ruralni razvoj”.
Predstavljajući te izmjene, ministar Ćorić istaknuo je da se u programu “Covid-19 zajam za obrtna sredstva” mijenja rok važenja tog programa s dosadašnjeg 31. prosinca 2020., na do 31. prosinca 2021., čime se omogućava dulji rok prijave poduzetnika na taj program.
Kod programa “ESIF jamstva” Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (Hamag) kao mjera za pomoć gospodarstvu RH uslijed epidemije koronavirusa mijenja se odnosno povećava maksimalni iznos jamstva kod ESIF Pojedinačnih jamstava s dvije na četiri milijuna eura.
“Ta je izmjena neophodna, budući se dosadašnji iznos pokazao premalen kod većih, kapitalnih investicija zbog čega se bankama odobravao manji postotak jamstva ili je banka bila primorana razdijeliti investiciju na dva kredita kako bi bila adekvatno osigurana, zbog čega je posljedično poduzetnik imao veće troškove”, objasnio je Ćorić.
Izmjenom Jamstvenog programa “Plus” produžuje se njegov rok važenja s 31. prosinca 2020., na do 31. prosinca 2023., čime se omogućuje dulji rok prijave poduzetnika na taj program, a s istim ciljem mijenja se i roka važenja programa “Mikro i mali zajmovi za ruralni razvoj” do najkasnije 31. prosinca 2023. godine.
Jamstva za brodove
Vlada je dala i dva državna jamstvo u ukupnom iznosu od 49,92 milijuna eura u korist Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) ili drugih poslovnih banaka, i to za osiguranje avanskih uplata kupca dva broda (novogradnje 362 i 363) čiju je izgradnju ugovorila tvrtka Brodotrogir Cruise.
Ta je tvrtka u kolovozu prošle godine ugovorila gradnju dva putnička broda za polarna krstarenja, a kupci su dvije američke kompanije Delos Cruise Hull 1 2019 LLC i Delos Cruise Hull 2 2019 LLC, koje je za tu svrhu osnovala američka investicijska tvrtka Delos Shipping LLC. Ugovorna cijena je 39 milijuna eura po brodu, odnosno ukupno 78 milijuna eura za oba broda.
U međuvremenu su potpisani dodaci ugovorima za produljenje rokova za ispunjenje uvjeta za stupanje ugovora na snagu produljivan, a osmim dodatkom potpisanim u siječnju ove godine taj je rok produljen za 60 dana, odnosno ukupno 405 dana od potpisa ugovora, objasnio je ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić.
Odlukama se daje državno jamstvo u korist HBOR-a ili drugih poslovnih banaka za osiguranje izdavanja izravnih ili neizravnih bankarskih garancija radi osiguranja avansnih uplata u iznosu od 80 posto ukupnih avansnih uplata, što po brodu iznosi 24,96 milijuna eura ili ukupno za oba broda 49,92 milijuna eura.
Razmjena informacija o putnicima između Hrvatske i SAD-a
Vlada je donijela i Zaključak u vezi s Memorandumom o suradnji između Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske i Ministarstva domovinske sigurnosti Sjedinjenih Američkih Država vezano za suradnju u upotrebi informacija o putnicima, potpisanim u Washingtonu 20. listopada 2020. i u Zagrebu 27. listopada 2020.
Ministarstvo domovinske sigurnosti Sjedinjenih Američkih Država je vezano za ulazak Republike Hrvatske u Program izuzeća od zahtjeva za vizu, kao jednu od preporuka istaknulo analizu evidencije putnika (Passenger name records – PNR) za 100% letova iz i prema Republici Hrvatskoj.
Memorandumom je razmjena informacija o putnicima detaljno razrađena kroz odredbe o nadležnim tijelima za razmjenu (MUP RH, Ravnateljstvo policije i Ministarstvo domovinske sigurnosti SAD-a, Uprava za carinu i zaštitu granica), sadržaju zahtjeva za razmjenu informacija, svrsi razmjene informacija, troškovima i mogućnosti savjetovanja.
Nadležna tijela namjeravaju razmjenjivati informacije o putnicima u svrhu pomoći u utvrđivanju prethodno nepoznatih sigurnosnih rizika ili prijetnji, utvrđivanja ili praćenja transnacionalnih kriminalnih mreža ili aktivnosti i drugih prijetnji graničnoj sigurnosti, te identifikacije osoba koje mogu predstavljati prijetnju sigurnosti Republike Hrvatske i Sjedinjenih Američkih Država.
Izvor: Vlada RH