Prije nekog vremena, SDP je predstavio svog kandidata za gradonačelnika Đakova – Danka Kočiša. Predstavljen je na đakovačkom korzu, a predstavljanju je prisustvovao i Peđa Grbin, predsjednik nacionalnog SDP-a.
Danko Kočiš poznat je Đakovčankama i Đakovčanima kao gradski vijećnik te predsjednik Mjesnog odbora “Braća Ribar”, a uz to član je još mnogih udruga na području grada i šire.
S Dankom smo napravili veliki intervju u kojem nam je rekao više o sebi i o svojoj kandidaturi za gradonačelnika.
Ponosim se što dolazim s naše Pašenice
Možete li nam se na početku malo predstaviti? Tko je Danko Kočiš?
Volim biti uvjeren da su me u godinama bavljenja i lokalnim politikama, ali i brojnim društvenim organizacijama, humanitarnim radom, organiziranjem aktivnosti, akcija dobrovoljnog darivanja krvi, radom na gradskim manifestacijama građani upoznali, ali ovo je savršena prilika za one koji još nisu da me bolje upoznaju; ponosim se što dolazim s naše Pašenice, slova sam naučio na Commodore 64 (onaj koji je iz Đakova bio jedina veza s okupiranim Vukovarom za Domovinskog rata), pa su mi računala obilježila i život, te trenutno i radim kao ICT manager u tvrtki Nexus u Cerni. Kako je informatika jedna tehnička nauka, oduvijek sam se bavio tehničkom kulturom još od najranijih dana, pa trenutno vodim đakovačko astronomsko društvo Orion, predsjednik Zajednice tehničke kulture Grada Đakova, član Foto kino kluba, Radio kluba, Aerokluba; na konto svih tih aktivnosti pozvan ispred UNove organizacije Svjetski tjedan svemira da vodim nacionalnu organizaciju, a poveznicu sa svemirom nastavio i kao glavni tajnik Jadransko aerosvemirske asocijacije – upravo one za koju ovih dana možete čitati u medijima kao organizacija koja radi na projektu prvog hrvatskog satelita Perun I, pa je naše Đakovo poznato i po tome u svijetu.
Velik dio života obilježila je i glazba, pa se rado sjetim staža u gimnazijskom zboru pod vodstvom naše sestre Svjetlane Paljušević i zlatnih odličja iz Varaždina, pa klapa Slavonica i mnogobrojni koncerti i nastupi kojima smo našim sugrađanima izvlačili osmjeh na lica.
Bilo je tu i likovnih kolonija i festivala, Đakovački rezovi i međunarodni Etno film festival, Dionizijev, kampovi mladih, dugogodišnje aktivnosti razmjena knjiga za osnovno i srednjoškolce, itd.
Sve to jedno s drugim pripremi čovjeka za nešto više, što je i jedan od razloga prihvaćanje kandidature za gradonačelnika, kada uz svo iskustvo, čovjek uvidi da može još više pomoći, ali kao vlast, a ne kao oporba. Zadnjih 6 godina kao manager definitivno podigne razinu odgovornosti vodeći višemilijunske projekte, radeći u izrazito dinamičnoj okolini i kao posao u privatnoj kompaniji imati ogromnu odgovornost za svih 150 djelatnika. Drago mi je da kao tvrtka u većinskom njemačkom vlasništvu imamo sjajan unutarnji ustroj, točne rokove, planove i timski rad kojeg želim uvesti i u našu gradsku upravu, ali i u uprave gradskih tvrtki i ustanova; naši građani to odavno zaslužuju.
Koliko dugo ste već u đakovačkoj politici kao aktivni član SDP-a?
Prvo kroz Forum mladih, pa kasnije i kao član Gradske organizacije SDPa Đakovo, kada se sve zbroji taman sam politički punoljetan! Drago mi je što sam kroz članstvo upoznao puno sjajnih ljudi, mladih, starijih, mudrih, iskusnih, žao mi je što nekih kolegica i kolega više nema, ali svi su me oni naučili da svojim radom odgovaraš i sebi i drugima i stranci, a time i zajednici u kojoj radiš i živiš, da rijetko uspjehe netko nagradi, a da se greške teško plaćaju, stoga mi je drago da nije bilo grešaka, jer odavno bi se prestao baviti politikom da sam uvidio da bilo kome činim nešto nažao ili da svojim postupcima unazađujem društvo. I najvažnije od svega, naučili su me četiri temeljna načela, jednakost, solidarnost, pravda i tolerancija što svih ovih godina živim i djelujem prema drugima.
Drago mi je što smo vratili dostojanstvo sjednicama Gradskog vijeća; ako dođem na vlast građani će početi dobivati odgovore
U zadnjem sazivu obnašali ste funkciju vijećnika u Gradskom vijeću. Kako biste rezimirali svoj rad tamo? Jeste li uglavnom bili na strani oporbe ili vlasti? Kako komentirate tvrdnju političkih protivnika da ste morali dizati ruku za vladajuće zbog brata koji je na čelu Đakovačkog vodovoda?
U aktualnom sazivu Gradskog vijeća Grada Đakova obnašam dužnost člana, tj. gradskog vijećnika, ali uz to, i predsjednika drugog najvećeg đakovačkog Mjesnog odbora, onog Braće Ribara.
Isto kao i u životu, vodio sam se usvojenim načelima, te posebno dosadašnjim radom i predizbornim obećanjima s prošlih izbora. Kao opozicijski vijećnik podržavao sam u Vijeću prijedloge koje sam smatrao dobrima, ali nažalost, jednostavno ih je bilo premalo. Dizao sam ruku za sufinanciranje školskih udžbenika, povećanja davanja za stipendije, te sve zakonske obaveze koje po sili zakona moraju biti izglasane u regule lokalne samouprave, tako da za razliku od navodnih političkih protivnika – jer jedini protivnici su bili stranka na vlasti, stoga mi nije jasno koji su to protivnici prozivali, ja sam uvijek bio dosljedan izrečenom, i prije i za trajanja mandata, a moći ću to tvrditi i ubuduće, što, ruku na srce, nitko za sebe od mojih političkih protivnika ne može reći.
Iako nismo dobivali odgovore, već većinom izgovore, drago mi je da smo vratili dostojanstvo sjednicama Vijeća, što su sugrađani i prepoznali, otkako se sjednice snimaju, a odnedavno i prenose uživo, još draže mi je što je ta razina transparentnosti rada Vijeća uvedena na naš zahtjev pretprošli mandat, pa građani mogu vidjeti što se to tamo u vijećnici događa te način komunikacije na Sjednicama. Razina demokracije se povećava upravo tim malim koracima, otvaranjem prema građanima kojima gradonačelnik i gradska uprava služi, a ne obrnuto, kako je to u većini slučajeva.
Kako to da ste se odlučili na kandidaturu za gradonačelnika Đakova?
Ne znam kako moji sugrađani dišu, ali mene već godinama srce boli kada vidim kako naše Đakovo ne samo stagnira, već i lagano propada, iz dana u dan. Skupi se to čovjeku sve i odluči nešto poduzeti. Tako sam i ja odlučio, ne mogu više sjediti skrštenih ruku, jer kao oporba zbilja čovjek ne može učiniti mnogo pa neke odgovore gradske uprave od prije godinu dvije još uvijek čekam, iako je rok mjesec dana. Kad vidite da stvar ne funkcionira, ako ste odgovorni građanin, zasučete rukave i krenete na posao, nema više izgovora!
Odluci da se kandidiram svakako su pomogle mnogobrojne moje drage sugrađanke i sugrađani, koje godinama govore kako bi bio sjajan za kormilom Grada, ali to prepuštam njima da i dalje govore. To je ta odgovornost svih nas, kada smo pozvani djelovati, da djelujemo, za dobrobit svih nas. Birači trenutne vlasti glasno i danas razmišljaju, iako razočarani, kako su nakon zadnjih izbora ta njihova vertikala vlasti nešto donijeti našem Đakovu, ali vidimo da se to, iako naveliko najavljivano, nije dogodilo, dva najveća projekta s kojima se vlast hvali, nisu uopće gradski projekti, već nacionalni (pri tome mislimo svi na iste projekte – Zaželi i projekt aglomeracije Đakovo). Gradskoj vlasti dajem ocjenu dovoljan (2) samo jer su ponuđene projekte prihvatili, ali i na njima vidimo da ima dosta problema, od zapošljavanja samo s plavom iskaznicom, pa do konstantnih problema s projektima u tijeku, na koje umjesto odgovora, dobivamo svi samo nove izgovore.
Slogan Vaše kampanje je „Odgovori, a ne izgovori“. Možete li nam ga malo pojasniti?
Đakovčanke i Đakovčani kada ih se pita što misle o gradskoj vlasti, svi isto odgovore – vlast izgovora; što god da netko pita, samo dolaze novi izgovori, preusmjeravanje krivnje, podmetanje pod tepih, neodgovornost, odgovora nigdje na vidiku! Ljekarne, Dom zdravlja, Mimoza, poslovna zona, John Smith, netransparentna kupovina zemljišta oko Bajera, možemo se igrati igre nastavi niz, trebalo bi vam povećati promet na serveru gdje vam je stranica smještena!
Zato smo se odlučili upravo za taj slogan, ukoliko sugrađani odluče povjerenje na izborima dati mom timu i stranci, te listi za Gradsko vijeće, bit ćemo administracija odgovora, jer izbori se ne osvajaju, na izborima građani daju svoje povjerenje, svoj glas kandidatkinjama i kandidatima koji će umjesto njih i za njih odlučivati iduće četiri godine što misle da je u njihovom interesu. Tu molim sugrađane da dobro razmisle o bitnosti davanja povjerenja na izborima, a također sve molim da izađu u što većem broju, kako bi nova vlast bila izabrana voljom većine Đakovčanki i Đakovčana.
Svi gradski uredi, odjeli bit će otvoreni za svoje građane, gdje će odgovore moći potražiti osobno ili putem interneta, i gdje će odgovore dobiti u propisanom roku. Vrijeme je da se postave kriteriji za sve aktivnosti gradske uprave, kojih ćemo se strogo pridržavati, i uvijek biti na usluzi svojim sugrađanima.
Sadašnjoj i prethodnim vlastima zamjeram neodgovornost prema svojim sugrađanima
Što najviše zamjerate sadašnjoj i prethodnim gradskim vlastima?
Neodgovornost prema svojim sugrađanima! Iz koje proizlaze svi problemi koje danas imamo.
Budimo ljudi, priznajmo sami sebi, da iako je nečije ponašanje bilo simpatično, nije zadovoljavalo razinu odgovornosti prema svim sugrađanima. Grad kao jedinica lokalne samouprave mora se voditi odgovorno! Pogledajmo oko sebe, u Đakovu ili prigradskim naseljima, sve što se i radilo su komunalni projekti, staze, uljepšavanje grada, posebno šminkanje pred izbore itd.; to su sve poslovi koje zaposlenici gradske uprave odrade u svoje radno vrijeme, ali niti jedan projekt nije osmišljen u Gradu, niti jedan novi projekt koji će donijeti dodatnu vrijednost našim sugrađanima, omogućiti im zaposlenje, bolje uvjete života i ne samo bolje uvjete već i podizanje kvalitete života novim uslugama, novim aktivnostima kojima će se građani moći baviti, sudjelovati, ostvariti se kroz njih i dodatno tako unaprijediti našu zajednicu.
Zamjeram im što što su pojedince stavljali ispred zajednice. Često čitamo u javnim glasilima o Đakovu, i to samo u negativnom kontekstu, što nije na ponos nikome od nas! Đakovo nije iskoristilo svoje prednosti, svoja bogatstva, ali najvažnije, niti svoje građane, koji su naše najveće bogatstvo, prema kojima gradska uprava mora biti maksimalno otvorena, ali i pozvati ih na sudjelovanje u svakom trenutku i svakoj aktivnosti, jer nije gradonačelnik najpametniji i najbolji čovjek na svijetu (iako su se neki tako ponašali), ali gradonačelnik mora znati sve pozitivne stvari i prednosti iskoristiti na najbolji mogući način kako bi svi zajedno imali pozitivan pomak. Đakovo zaslužuje vlast kojoj će građani biti na prvom mjestu. Ne na drugom, trećem, petom… kada se izaberu i dođu na vlast, velik broj njih to zaboravi već drugog dana mandata, što je apsolutno nedopustivo!
Ima li nešto što biste istaknuli kao dobar primjer vladavine prijašnjih vlasti?
Da želim bit bezobrazan, rekao bi da i ćorava koka ubode zrno, no, sve vlasti su imale svjetlijih točaka, neke više, neke manje, nažalost, u konačnom zbroju, to ne izgleda najbolje, posebice jer i sami ti primjeri unutar sebe sadrže negativne stvari. No dobre primjere prijašnjih vlasti ne bi tu posebno nabrajao, već prepustio čitateljima da sami razmisle koji su to dobri i odvagnu što smo njima dobili, a tko je na njima najviše profitirao, pojedinci ili mi građani?!
Đakovu treba poslovna zona
Kako komentirate stanje u đakovačkom gospodarstvu? Spomenuli ste u svom predstavljanju upravno-poslovnu zonu. Kako ju zamišljate?
Svaka priča ima svoje dvije strane; za naše sugrađane koji rade u Đakovu i okolici, stvar je ok, negdje bolje, negdje lošije, za one koji su morali napustiti Đakovo i otići u svijet kako bi pronašli bolje sutra, pa, svakodnevno čitamo njihove živote priče i komentare na društvenim mrežama, i dobro znamo što oni misle o svemu! Generalno gledajući, Đakovo je devastirano još za pretvorbe i privatizacije, i od tada što je ostalo, nije se puno promijenilo. A vlasti se hvale kako su puno napravile da se stanje popravi. No trenutna situacija ne ide im u prilog! Đakovo kao središte poljoprivrednog kraja, može proizvesti ogromnu količinu hrane, kojom se ne upravlja na način kako bi naši poljoprivrednici željeli, ali da ne ulazimo u nacionalnu politiku, držimo se lokalne, gdje će se svakako pravednije vršiti raspodjela državne poljoprivredne zemlje, naravno, temeljem strogih kriterija koje ćemo zajedno usvojiti.
Nedostatak poslovne zone je prvi crveni karton svih gradskih vlasti. Koji god investitor je navratio u Đakovo, lupio je o zid, naglo se zaustavio te napustio naš grad tražeći sretnija rješenja. Sjećamo se svi priče o Dukatu, te drugim investitorima koji su željeli prebaciti poslovanje u Đakovo, ali nisu imali gdje, jer naša postojeća industrijska zona je cijela u privatnom vlasništvu. Uz to Grad mora imati svoj ured za investitore, kao one stop shop, gdje će svi potencijalni investitori doći i gdje će im Grad pomoći, ma ne samo pomoći, učiniti sve u našoj moći da im ostvarimo investiciju upravo u našem Đakovu!
Kada spominjemo postojeće gospodarstvo i razvoj budućeg, moramo se okrenuti statistici i postocima zanimanja naših sugrađana – što je zanimljivo – do dana današnjeg Grad Đakovo nema popis koliko u Đakovu imamo bravara, elektrotehničara, strojarskih tehničara, cnc operatera, programera itd., što je preduvjet za bilo kakav razvoj grada! A kroz godine Grad izrađuje razne strategije i studije, a osnovnu informaciju nema, a to je što će prvo reći investitoru koji dođe u grad, što da otvori i na koje radnike može računati! Nula bodova! Izgovori! Uz to grad sa svojim školama mora biti spreman preuzeti odgovornost i educirati mlade u smjeru razvoja gospodarstva kojeg želimo, ali i prekvalificirati odrasle za zanimanja koja su ili će biti potrebna u idućih par godina u našem gradu. Kako će projekt poslovne zone biti jedan od prvih koje ću potpisati, ako mi to građani dozvole, odmah na red dolazi i suradnja s predstavnicima naših obrtnika, poduzetnika, poljoprivrednika, s kojima Grad gotovo da nema nikakve odnose, a s druge strane očekujemo svi neke rezultate. Nema kriterija. Samo izgovori!
Predstavnici obrtnika, po cehovima, predstavnici poduzetnika i poljoprivrednika moraju biti sukreatori svih budućih politika razvoja grad i sastavni dio gradskih tijela koji će te politike donositi! Kako naš dragi sugrađanin, gosp. Ferger voli reći, zajedno smo skupa; tako upravo i mi u Đakovu, zajedno moramo kreirati svoju zajedničku budućnost, a ne da pojedinci kroje sudbine svih nas, bez ikakvog dodira sa stvarnosti.
Svjedoci smo sve većeg odlaska mladih u inozemstvo i razvijenije dijelove Hrvatske. Kako biste privukli mlade na ostanak u Đakovu?
Nažalost, ni zadnje projekcije prije popisa stanovništva, koji je odgođen zbog pandemije Covid19 virusa ne idu u prilog budućnosti Đakova i okolice, kao ni statistika MUP-a. Nakon otvaranja EU granica, jedan dio mladih, ali i čitavih obitelji je otišlo svoju sreću pod Suncem potražiti u Njemačku, Irsku i drugdje, ali možda bitno je naglasiti i u druge krajeve Hrvatske, gdje su gradovi bili uređeniji i gdje se posao mogao pronaći.
Kako svijet napreduje, tako i društvo i ono što je mladima možda bilo u Đakovu prihvatljivo prije 30 godina, danas više nije, jer uz to što nema posla, nema ni novih sadržaja koji im se nude. Odnos prema mladima se nikada nije gradio, nemamo niti Centar mladih gdje bi se okupljali i ostvarivali svoje ideje i projekte, pogledajte samo statistiku gradskog Savjeta mladih, koji se već mandatima nisu okupili i nešto kreirali, pozivi su poništavani, jer se nitko nije ni javljao. To baš pokazuje svu ružnu stvarnost i na što su mladi svedeni u gradu desetljećima zapostavljanja i nebrige za njihove potrebe, projekte, aktivnosti, želje i ostvarenje njihovih snova u svom rodnom gradu. Kao pripadnih te zajednice to je još jedan od razloga moje kandidature, jer mladi su danas svedeni na fusnotu jedne od stranica gradskih programa. Prepušteni su sami sebi, a kada je netko prepušten samom sebi, svašta se događa bez kanaliziranja te mladenačke energije u pozitivne aktivnosti.
U konstantnom kontaktu s mladima, vidim da je velika potreba za jednim prostorom gdje će se družiti, organizirati svoje aktivnosti, ostvarivati svoje hobije, opuštati se.
Ali uz to, veliku zamjerku imaju upravo na zapošljavanje preko stranačkih iskaznica, i tu više nema izgovora, rješenje takvom zapošljavanju će biti transparentni proces odlučivanja, gdje će se na javnom pozivu birati sugrađani koji će biti dio ispitnih komisija i sami se uvjeriti da nema pripremljenih odgovora na pitanja na testovima, nema zapošljavanja preko veze, nema stranačkih iskaznica! Moramo se odlučiti odrezati taj gorki dio javne uprave i okrenuti se našim sugrađanima, kako bi zapošljavanje bilo transparentno, pravedno i jednakopravno.
Idemo na drugu stranu. Što je sa starijima? Smatrate li da je Đakovo grad po mjeri umirovljenika te da se dovoljno brine za umirovljenike? Može li se više učiniti po tom pitanju?
Velik dio naših života brinemo se za naše zdravlje. Kada sazrijemo kao dobro vino, pitanje zdravstva je najveći dio naših briga. Iako je bilo neke najavljene brige oko dnevne bolnice, otvaranja specijalističkih ordinacija, ta stvar opet ne funkcionira kako treba. Osobno sam se uvjerio kada sam se naručio prije 2 mjeseca na očni pregled, nitko me još nije ni zvao da sam na popisu za neki budući termin. Mogu misliti tek kako je našim sugrađanima treće životne dobi?!
Projekt Zaželi je tu sigurno jednom dijelu naših starijih sugrađana pomogao (iako ne vjerujem u iskrenost zapošljavanja tih osoba kroz projekt), ipak kakvu god stranačku iskaznicu nosili u novčaniku ili ju možda skrivali doma po ladicama, uvjeren sam da njihovo obavljanje dužnosti je na razini i da su od velike pomoći našim sugrađanima treće životne dobi.
Učiniti se uvijek može više, po pitanju povećanja usluga, i prava, suradnjom s Domovima za starije osobe, dnevnim boravcima, itd. Svi smo slušali prekrasne priče o đakovačkom Domu za starije, da bi čim je došla zlosretni koronavirus, cijeli sustav se urušio kao kula od karata, i to na najveću moguću žrtvu, onu ljudskih života.
Isti taj koronavirus, zatvorio je naše društvo te se pokazalo da svi naši sugrađani, a najviše naši stariji, najugroženiji, pate zbog manjka tjelesne aktivnosti. Nužno je pokrenuti sve, a posebice naše starije, ionako imamo prekrasan Strossmayerov perivoj koji je sjajan za sve vrste tjelesnih aktivnosti na otvorenom!
Razvoj grada mora uključiti i prigradska naselja
Smatrate li da su prigradska naselja dovoljno uključena u funkcioniranje cijelog Grada? Kako biste još više uključili prigradska naselja te im na taj način dali na važnosti? Može li poboljšanje javnog prijevoza prigradska naselja više približiti gradu?
Razvoj grada mora uključiti i njegove sastavne dijelove – prigradska naselja! Pomaci jesu napravljeni, ali odite u bilo koje prigradsko naselje i pitajte te ljude osjećaju li se kao dio Đakova? Često ih pitam i uvijek isti odgovor, a to je da ne dovoljno ili uopće ne. A problema, kako i izgovora mnogo. Radili smo i ankete u prijašnjim mandatima, i u ovom, tu u zbroj ulaze i istraživanja za potrebe izrade raznih dokumenata i strategija, i uz gospodarstvo na prvom mjestu kao najbolnija točka, na drugom mjestu ili dijeli mjesto s gospodarstvom je nedostatak gradskog prijevoza. Definitivno nakon izbora ćemo sjesti s prometnom strukom i definirati smjernice za pokretanja gradskog prijevoza, jer mobilnost građana mora biti prioritet da bi se osjećali dijelom Đakova. Troškovi takve javne usluge nisu mali, ali morat ćemo pronaći sredstva za njih, makar prenamijenili dio primitaka iz gradskog prireza, jer to je socijalna usluga, koju ćemo pokušati dovesti na pozitivnu nulu, vjerujem da uređenom gradskom upravom to možemo učiniti jer vodimo se pozitivnim primjerima gradova gdje stvari ok funkcioniraju, znači da za ostvarenje tog projekta nema izgovora, već što prije krenuti u ostvarenje.
Tu su i druge usluge u prigradskim naseljima, povećanje broja vrtića, i ostalih usluga, iako građani pitaju zašto graditi vrtiće, ako broj djece opada; ali kvaliteta usluge se diže, a i pravimo sinergijski učinak zajedno s drugim planovima koje ćemo pokrenuti u gradu.
Uzmimo samo jedan primjer, visokotehnološka proizvodnja ili informatički sektor, velika većina zaposlenika život pronalaze upravo u prigradskim naseljima gdje je mirnije i ugodniji život, a bježe od gradske vreve, betona i gužvi na cestama te buke. Prigradska naselja su budućnost našeg grada.
Smatrate li da Grad dovoljno ulaže u sport?
Sportske udruge udružene su u Zajednicu sportova Grada Đakova te sami odlučuju o sufinanciranju aktivnosti, ukoliko neka sportska udruga, tj. Klub prosudi da se sredstva nepravedno dijele, tada će svakako Grad reagirati i pronaći rješenje. Moje osobno viđenje je da u klubovima postoje neke nelogičnosti, ali kako su oni pravne osobe za sebe, moraju to interno rješavati, a Grad mora biti spreman podržati sve one talentirane sportašice i sportaše koji osvajaju turnire i plasiraju se na međunarodna natjecanja da im Grad i omogući odlazak i natjecanje na istima. Tu je svakako i taj dio podrške izvrsnosti u gradu gdje je nedopustivo da naši sportaši u nekim sportovima, pojedinačnim ili timskim, ostaju doma bez financijske potpore i mogućnosti sudjelovanja i natjecanja na međunarodnim borilištima.
A kako smo pričali o sinergijskom utjecaju svih projekata, kao i školstvo i stipendiranje mladih izvrsnih osoba, kao i deficitarnih zanimanja, Grad mora konačno povezati to sve i odlučiti se za način kako sve to uloženo i zadržati u Đakovu!
Je li turistički potencijal Đakova dovoljno iskorišten? Kako ga bolje iskoristiti?
Đakovački turizam se svodi na brzoj zaradi, a uopće nema strategije kako ljudima ispričati priču i zadržati ih više od jednog dana u našem gradu i okolici. Apsolutno tu dolazi u obzir suradnja sa susjednim Općinama i jednom novom Turističkom zajednicom Đakovštine, jer turizam je šira priča i jedna katedrala ne može sama zadržati turista ni cijeli dan, a kamoli tjedan dana u našem gradu, ali s Ergelom, Borovikom, našim vinogradima, vinarima, našim KUDovima, cijelim bogatstvom kulturne baštine, tradicijskog izričaja kroz obrtništvo i OPGove, sve to zajedno veze jedan prekrasni slavonski vez kojim se možemo samo ponositi pred Hrvatskom i svijetom!
Projekt Zaželi jedini je EU projekt koji se provodi u gradu
Jeste li zadovoljni s dosadašnjim EU projektima koji se provode u gradu?
Projekt Zaželi je jedini EU projekt koji se provodi u gradu, i iz pozitivnih dojmova naših sugrađana treće životne dobi opravdan je i čak i nužan (jer nismo uspjeli na druge načine organizirati brigu oko naših starijih), ali i dobro je kada se EU sredstva nude, da ih budemo spremni i uzeti, ali i opravdati! Uz „Zaželi“, EU novcima sagrađen je i novi vrtić u Piškorevcima, ali kako je provedeno zapošljavanje, to već i ptice na granama znaju. Jedinice lokalne samouprave mogu kroz EU sredstva privući ogromne količine novca, a njime podići lokalnu zajednicu, poduzetništvo, neprofitne organizacije, svi možemo rasti, a pri tome podizati i svijest o našem članstvu u Europskoj uniji, sjetimo se koliko je naših sugrađana imalo loše mišljenje o EU i članstvu Hrvatske, no krivca moramo tražiti tu među nama, nesposobnosti vlasti da privuče bilo kakva sredstva, informacijama ili dezinformacijama koje su se plasirale, neekipiranosti gradskih vlasti da se organizira, i iznese bitne projekte u našoj lokalnoj zajednici. Sve to je kumovalo ovakvoj financijskoj bilanci gotovo 8ogodišnjeg članstva RH u EU. Đakovo je srce Slavonije, imamo volje, snage i znanja kucati i za EU!
Đakovo broji veliki broj manifestacija. Zanima nas, na koje manifestacije želite staviti veći naglasak, odnosno podići na višu razinu?
Naše Đakovo na sreću ima velik broj manifestacija. Možda „krivca“ možemo tražiti u onoj uzrečici „kruha i igara“, ali više volim vjerovati da je to odraz duha naših sugrađana, kada gledam stare video zapise u Foto kino klubu iz 70etih, Đakovčani su se oduvijek voljeli dobro zabavljati i organizirati razne priredbe, pa je taj urbani dio ostao do danas, na čemu sam zahvalan svima! Sve manifestacije se mogu podići na višu razinu, profesionalizacijom organizacijskog dijela, za jedne Vezove, Bušare, Dionizija, Strossmayerovih dana, ne smije se voditi briga 3 dana prije, već čitave godine, i opet, uvođenje kriterija. Vezovi su ostali na razini žetvenih svečanosti, a obujmom sudionika su premašili sve ostale nacionalne manifestacije. Vezovi moraju biti nacionalni festival kulturne baštine, ponositog Šokca, Slavonca, promicanje tradicije, ali i okupljalište etnografske struke, ne samo lokalne, već svjetske, jer pogledajte samo to naše blago koje čuvamo u našim škrinjama, koje vadimo samo za Vezove, cijeli svijet se mora njima diviti, uzimati pjesmu, ples, detalje nošnje za svoje modne projekte, naši obrtnici moraju pokazati svoje proizvode starih zanata, i ne smijemo se stidjeti našeg blaga: sjećam se kao dječak kada je cijela vezovska publika u Velikom parku nosila neki dio nošnje, da bi se danas mladi stidjeli, a onda isti ti mladi odlaze na Oktoberfest pa tamo nose dijelove bavarske nošnje, jer je „cool“. Moramo mijenjati svijest naših sugrađana i ponositi se našom kulturom, našom baštinom i ponosno ju pokazivati svijetu!
Đakovo je po broju stanovnika drugi najveći grad u županiji, odmah iza Osijeka. Smatrate li da Đakovo stoga zaslužuje veću važnost unutar županije?
Županije su osnovane znamo već s kojim glavnim ciljem. Bilo je tu i drugih ciljeva tadašnje politike, svima dobro znanih, pa sada nećemo u to ulaziti. Đakovo kao drugi najveći grad u županiji svakako zaslužuje veću pozornost, zato smo upravo na predstavljanju kandidatura u Đakovu predstavili i kandidaturu za našeg župana kolege Denisa Ambruša. Kada Osijek može biti susjedište Đakovačko-osječke nadbiskupije, zašto Đakovo ne bi bilo susjedište Osječko-baranjske županije s nekim županijskim uredima u našem gradu?
Na jednom od zadnjih sjednica Vijeća sam rekao da ako želimo napredovati, moramo zatražiti osnivačka prava za školstvo i zdravstvo, te iako po Zakonu automatizmom to pripada gradovima većim od 45000 stanovnika, svaka jedinica lokalne samouprave to može zatražiti od regionalne samouprave, pa tako i Grad Đakovo od Osječko-baranjske županije. Pitam vas sve tko je na vlasti u Đakovu i OBŽ, zašto se izgovaraju i što nam time poručuju!
Neiskorišteno blago Đakova su njegove građanke i građani
U čemu po Vama leži najveće neiskorišteno bogatstvo Đakova?
Đakovačko najveće neiskorišteno bogatstvo su upravo njegove građanke i građani! Nas sve se pitaju takve stvari pred izbore, izglasamo i četiri godine nitko ništa nas ne pita, a mi ne da možemo nešto napraviti, mi sugrađani možemo napraviti sve! Svi dobro znamo onu pjesmu kad se male ruke slože, sve se može, sve se može; građani moraju biti uključeni maksimalno u funkcioniranje javne uprave, potpunom transparentnosti, participativnim proračunom, nadzorom zapošljavanja, mora ih se stalno pitati i istovremeno davati odgovore na sva njihova pitanja!
Koga vidite kao najveću konkurenciju na ovim izborima?
Uvjeren sam da gledajući kvalitetu programa, onih koje nude druge stranke, liste i kandidati, te našeg programa, našu viziju i misiju koju smo si postavili za boljitak naših sugrađana, ta konkurencija i nije ozbiljna, a ni odgovorna. Oni s političkim stažem su svoju reputaciju uništili, neki bez ikakvog staža daju samo prazna obećanja. Mi dajemo odgovore i spremni smo preuzeti odgovornost za vođenje Grada.
Pred svake izbore, tako i pred ove, svjedoci smo brojnim lažnim profilima na društvenim mrežama čija je zadaća blatiti određene kandidate. Kako komentirate ovu pojavu?
To ćemo minimizirati tako što će ljudi koji imaju višak vremena, konačno moći pronaći dostojanstveni posao i biti konstruktivan član zajednice!
Što biste na samom kraju poručili svojim potencijalnim biračima?
Drage moje sugrađanke i sugrađani, obično pred izbore pojave se neka nova lica, daju vam razna obećanja, nemaju odgovore na vaša pitanja; zapitajte se kome ćete dati svoj glas, tko će vas za vas upravljati zajednicom kojoj ste vi sastavni dio, tko će vas predstavljati prema drugim mjestima, gradovima, županijama, prema državi.
Godinama služim u našoj zajednici i nadam se da sam odgovarao na sva vaša pitanja i zahtjeve, nekad čak i na one za koje sam odgovore morao tražiti od odgovorne strane, ali ih nisam nikada dobio.
Želim zajedno graditi budućnost našeg Grada s vama, jer mislim da je i vama dosta izgovora od svih dosadašnjih gradskih vlasti, na sva vaša pitanja, dosta je nebrige, dosta je zapošljavanja preko veze, želimo svi raditi i od rada dostojanstveno živjeti, želimo svi uređen grad po mjeri svakog građanina, želimo odgovore na naša pitanja što će s nama biti sutra, kuda idemo, gdje želimo biti i kako ćemo do tog cilja doći! Uvjeren sam da zajedno tražeći odgovore na sva ta pitanja možemo izgraditi zajednicu budućnosti gdje neće biti zapostavljenih, društvo bez nepravde, društvo uključenosti, solidarnog društva bez nejednakosti!
Nekoliko brzih:
Najdraža knjiga? – Kao ljubitelj SFa, Vodič za autostopere kroz galaksiju
Najdraži film? – Dune
Psi ili mačke? – psi
Najdraži dio grada? – Pašenica!
Najdraži sport? – rukomet
Najdraže jelo? – Kulin ?
Najdraži hobi? – Tehnička kultura, poglavito astronomija
Igor Kretonić
Foto: ustupljena fotografija