Osim što su suočeni s kroničnim nedostatkom radne snage, đakovačke ugostitelje sve više zabrinjava zabrana glazbe uživo. Donedavno posve uobičajen ugostiteljski vikend obrazac u večernjim je satima privlačio goste, stvarao posebnu atmosferu i punio terase, posebno ljeti, sve dok ga, pozivajući se na zakonske odredbe nije dokinula Sanitarna inspekcija. Za poznati đakovački lokal u Jelačićevoj ulici, koji je za vikend proslavio 20. rođendan, svirke uživo i nastupi DJ-a također su bili normalna stvar, no kako vlasnici bara ovaj put nisu smjeli organizirati ništa slično, na službenoj su Facebook stranici kafića izrazili javno negodovanje.
Vrijedi li isti zakon i na obali?
„Nakon stotina DJ-a i mnoštva live izvođača svih ovih godina, za koje su uredno plaćene ZAMP (državna agencija) licence, odlučeno je da baš ovaj vikend i sve vikende u budućnosti nećemo moći imati nikakve izvođače jer – kaže Sanitarna inspekcija – zakon to oduvijek ne dozvoljava. Mi se s tim zakonom slažemo. Samo postavljamo jedno pitanje: provodi li se taj zakon na našoj obali ili u Zagrebu i drugim gradovima. Je li moguće zabraniti live svirke i DJ-e u Lijepoj Našoj, zemlji koja najveće prihode ima od turizma, ili je to samo lokalni hir jedne nadležne institucije na lokalnoj razini?“, stoji na Facebooku tog poznatog đakovačkog bara.
Velika porezna opterećenja
Problem zabrane nastupa uživo, međutim, prelio je čašu i vratio na površinu mnogobrojne druge probleme s kojima se ugostitelji susreću i žive proteklih godina, navodi predsjednica Ceha ugostitelja Nada Prskalo Ališić. – Svjesni smo zakonske regulative, ali pokušat ćemo se izboriti za živu glazbu, barem u vrijeme održavanja pojedinih manifestacija, kao što su Đakovački vezovi, kako bismo ipak nešto zaradili, kaže Prskalo Ališić . Podsjeća na obračun PDV-a u punom iznosu, gradski prirez od deset posto porezu na dohodak, tri posto poreza na potrošnju pića i porez na korištenje javne površine za postavljanje ljetnih vrtova. Sredstva su to koja se redovno slijevaju u gradsku blagajnu, dok u isto vrijeme ugostitelji gube goste i prihode. O svemu tome, rezolutna je predsjednica Ceha, ugostitelji žele razgovarati s gradskim ocima.
Nadzor nad primjenom Zakona o zaštiti od buke, premda izgleda pomalo apsurdno, doista obavljaju nadležni sanitarni inspektori Ureda državne uprave i Ministarstva zdravstva. Novčane su kazne ugostiteljima za kršenje zakonskih odredbi od 5.000 do vrtoglavih čak 80.000 kuna! Đakovački ugostitelji i njihovi gosti, koje jedva da ima tko posluživati, teško to mogu razumjeti.
Posla ima, ali ne i konobara!
– Sve je naglašeniji odljev radne snage. Konobara nema! Svi koji znaju posao otišli su na more ili u želji za boljom zaradom u Njemačku i Irsku. Već mjesec dana tražim radnika putem HZZ-a, no nitko me dosad nije nazvao, čak niti da se raspita o uvjetima rada, a kamoli zaposli, govori Prskalo Ališić.
Podsjetimo, oko 130 ugostitelja okupljenih u lokalni strukovni ceh zapošljava više od 400 radnika, što ugostiteljstvo čini najvećom uslužnom branšom u Đakovu i Đakovštini.
Danijel Geošić