Žetva pšenice na slavonskim je poljima u punome jeku. Kad su krajem svibnja pali prvi otkosi ječma, a pšenica se već tada bila zažutjela, činilo se da će i ona biti požnjevena rekordno radno. No, ćudljivo je ljetno vrijeme učinilo svoje. Natapajući žitna polja, posebno u posljednjih petnaestak dana, donijelo je dosta vlage i ostavilo posljedice na toj najvažnijoj krušarici.
Pšenica iz ovogodišnjeg uroda proteinski je kvalitetnija od lanjske, što potvrđuje da su poljoprivrednici poveli više računa o njenom sortimentu, doznaje se od Ante Nevistića iz laboratorija za kontrolu kakvoće đakovačke tvrtke Inspecto. Prinosi s njiva obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava u prosjeku se kreću od pet do šest tona po hektru, industrijski su nešto veći, pa će ovogodišnji urod s 142.000 hektara dati oko 800.000 tona pšenice. Za domaće je potrebe to sasvim dovoljno. – Kvaliteta je nešto podbacila, ali prinosom sam zadovoljan i bit će oko šest tona po hektru, kaže Željko Fabric, proizvođač iz Drenja, kojemu, kao i svima ostalima, preostaje dobro je utržiti, za što ponovno treba strpljenja.
Proizvođači traže kunu i 20 za kilogram
No, iako su kombajni u njivama već neko vrijeme, otkupna je cijena pšenice i dalje nepoznata i to je scenarij koji se, nažalost, ponavlja iz godine u godinu. Bude li ona veća od kune i 10 lipa po hektru, proizvođači, koji se u najboljem slučaju nadaju kuni i 20, mogli bi biti zadovoljni. Dok se lani kretala između 0,95 i upravo 1,10 kuna, zasad su službenu otkupnu cijenu objavili jedino Podravka i Čakovečki mlinovi, koji nude kunu za kilogram treće klase pšenice, kunu i 20 lipa za prvu, odnosno kunu i 30 lipa za premium klasu. Osnovni argument za povećanje cijene slavonski seljaci vide u rastu cijene plavog dizela koja je, u odnosu na isto razdoblje prošle godine, viša i 30-ak posto. – Kada bi ove cijene, s kojima su izašli u zapadnom dijelu Hrvatske, bile primijenjene na istoku, veći dio poljoprivrednika bio bi zadovoljan, zaključuje Matija Brlošić iz Hrvatske poljoprivredne komore.
Pšenicom je jesenas zasijano 142.000 hektara. Očekivani prinos od 800.000 tona zadovoljava domaće potrebe.
Još uoči početka žetve iz Ministarstva poljoprivrede pozvali su proizvođače na udruživanje, jer bi tako novac iz nacionalnog Programa ruralnoga razvoja mogli iskoristiti za gradnju skladišnih kapaciteta, a to bi im omogućilo da žitarice prodaju u trenutku kada na tržištu postignu najbolju cijenu.
Danijel Geošić