Potresi u Đakovštini nisu rijetka pojava, a dva o kojima imamo dostupne informacije dogodila su se 1884. i 1964. godine. O potresu iz 1884. nemamo puno informacija u brojkama, no potres iz 1964. povlači neke paralele s nedavnim potresom koji je pogodio Banovinu.
Hrvatska je potresno područje
Potres koji je 29. prosinca 2020. godine u 12 sati i 19 minuta s epicentrom 5 km od Petrinje pogodio Hrvatsku potaknuo je brojna pitanja vezana uz potrese, njihovu povijest, njihovo nastajanje te njihovo predviđanje.
Vjerujemo kako je znatiželja svakoga dovela do toga da „progugla“ malo o potresima. Prema definiciji potres je endogeni (unutrašnji) proces do kojeg dolazi uslijed pomicanja tektonskih ploča te uzrokuje podrhtavanje Zemljine kore zbog oslobađanja velike količine energije.
Odmah se nametnulo još jedno pitanje: Zašto se događaju potresi u Hrvatskoj?
Mediteransko područje predstavlja granicu između Afričke i Euroazijske ploče te je obilježeno nizom pukotina, rasjeda i tektonskih cjelina.
Prije nekoliko milijuna godina od Afričke ploče odvojila se Jadranska mikroploča koja se smjestila upravo u ovoj složenoj zoni sudara. Preciznije između Alpa, Dinarida i Panonskog bazena, a njeno podvlačenje pod Dinaride pokretač je seizmičke aktivnosti na području Hrvatske.
Upravo zbog te seizmičke aktivnosti na teritoriju Hrvatske se u prošlosti dogodilo nekoliko razornih potresa. Najpoznatiji su onaj u Dubrovniku 1667. godine, za koji zapisi kažu da je porušio gotovo cijeli grad i odnio čak oko 3 000 žrtava, te Veliki zagrebački potres koji se dogodio 1880. godine.
No što je s područjem Đakovštine kada se radi o potresima? Nedavni, petrinjski potres, osjetio se i na našem području te valja pogledati u prošlost i vidjeti kakvi su se potresi događali na području Đakovštine.
Potres iz 1884. izazvao je strah u među stanovništvom
Ako bismo Hrvatsku podijelili prema nekim seizmološkom područjima, Đakovština bi pripadala seizmološkom području Dilj gore.
Istraživanje potresa u Đakovštini vodi nas 135 godina u prošlost do Đure Pilara, geologa i prvog hrvatskog sveučilišta geologije.
On je 1886. godine objavio rad pod nazivom „Djakovački potres dne 24. ožujka 1884.“ u kojemu se bavi prvim obrađivanim potresom u Đakovštini koji se dogodio u ožujku 1884. godine.
Muzej Đakovštine ustupio nam je Pilarov rad te smo u njemu pronašli mnoge zanimljive podatke.
Kada je glas o potresu došao do Zagreba, Pilar navodi kako se odmah zabrinu za đakovačku katedralu. Osim Đakovštine govorilo se kako je potres pogodio Požegu, Osijek i Slavonski Brod.
Pilar se odmah uputio u Đakovo i govori ako se potres uspoređuje s onim zagrebačkim iz 1880. godine, u Đakovu i nema neke velike štete. Srušeno je 300-tinjak dimnjaka, a veći problem od štete je strah stanovništva od naknadnih potresa. Taj strah pokazao se opravdanim jer su Đakovo pogodila i dva slabija potresa 27. i 28. ožujka, odmah nakon prvog potresa.
Đuro Pilar: Potresi se mogu očekivati i u budućnosti
Osim ovog potresa, prema Pilarovim saznanjima, potresi u Đakovštini događali su se otprilike svakih 25 godina. Tako spominje nešto slabiji potres iz 1857. u kojem su stradala crkve u Dragotinu, Trnavi i Majaru te potres iz 1834. koji je bio još slabiji. Informacije dolaze kao svjedočanstva uglavnom starijeg puka pa podatke o snazi potresa treba uzimati s rezervom.
Dobar dio svjedočanstava autoru se čini pretjeranim, ali uspio je dobiti neke informacije za koje misli da su valjane.
Potres 24. ožujka 1884. dogodio se iza 21:00 sati, a trajao je nekoliko sekundi. Bio je popraćen glasnom tutnjavom, a jedna svjedokinja govori o crvenkastom svjetlu koje je vidjela kako izlazi iz zemlje. Zanimljivo je kako autor navodi da je potres predosjetio i biskupov pas Neron. On je cijelu večer uoči trećeg potresa 28. ožujka bio nemiran i lajao.
Potresi u Đakovštini prema autoru nisu rijetka pojava i u radu navodi kako ih u budućnosti treba očekivati još.
Potres iz 1964. sličan je nedavnom
O puno jačem potresu, onom koji se dogodio 13. travnja 1964., 80 godina nakon ovoga iz Pilarovog rada, saznajemo iz rada „Potres u Đakovštini 1964.“ profesorice Slađane Josipović Batorek s Filozofskog fakulteta u Osijeku, objavljenom u „Zborniku Muzeja Đakovštine“ 2013. godine.
Potres jačine 5,6 prema Richteru imao je epicentar kod Slavonskog Broda. Najveće štete pretrpjele su tadašnje općine Slavonski Brod, Đakovo, Slavonska Požega, Našice i Vukovar.
Ovaj potres dogodio se ni godinu dana nakon potresa koji je uništio 80% makedonskog glavnog grada Skoplja i ubio oko tisući ljudi.
Zaljuljala se zemlja, zaškripale su građevine, prestrašili se ljudi… Onda opet i opet. Teška elementarna nesreća zadesila je lijepu ravnu Slavoniju. Porušili se domovi, raspucali zidovi, škole počele predstavljati opasnost. Šatori su zamijenili udobnost obiteljskih stanova, dvorišta-škole. Život je za tili čas postao drugačiji nego je bilo do onog trena kada se nesreća sručila na mnoga sela i zaseoke, na grad, tvornice, bolnice i domove zdravlja. Nesreća i strah…
Ovo je o potresu napisao Glas Istre 15. svibnja 1964. godine. Prema napisanome možemo reći kako je potres koji je snašao Đakovštinu sličan nedavnom potresu u Banovini.
Bilo je i ljudskih žrtava
Kao i potres u Banovini i ovaj potres imao je ljudske žrtve. Jedna osoba poginula je u Đakovu, dok je druga poginula u Slavonskom Brodu. U Ðakovu je uslijed stampeda u osnovnoj školi Vladimira Nazora zbog urušavanja stepeništa smrtno stradala trinaestogodišnja učenica 5. razreda Milka Tokić iz Širokog Polja. Okolnosti pogibije druge žrtve nisu poznate. Sreća u nesreći je što je veliki dio ljudi bio u polju te je izbjegnut veći broj ljudskih žrtava.
Isto kao i nakon potresa iz 1884., područje su pogodila dva manja potresa 14. i 15. travnja te je materijalna šteta uzrokovana trima potresima bila ogromna.
Materijalna šteta bila je ogromna; stradala je i katedrala
Ukupna šteta u općini Đakovo procijenjena je na više od 4 milijarde dinara, što je ekvivalent približno 100 milijuna dolara, odnosno 570 milijuna kuna prema tečaju iz 2013., kada je pisan rad profesorice Josipović Batorek. Prema podacima komisija koje su obilazile područje općine Ðakovo potres je najveće štete prouzročio na zapadnom dijelu Ðakovštine, u selima Musić, Lapovci, Hrkanovci, Ovčara, Paučje, Slobodna Vlast i Levanjska Varoš, te u selima Vučevci na istoku i Ivanovcima na zapadu Ðakovštine.
64% ukupne štete činila je šteta na stambenim objektima. Potres je na području općine Đakovo djelomično ili u potpunosti onesposobio 5652 stambena objekta ili 56% ukupnog broja stambenih objekata.
Potpuno je srušeno 9 školskih objekata, a oštećena su 43, oštećeni su i zdravstveni objekti te mnogi drugi povijesno-kulturni te industrijski objekti.
Potrebno je istaknuti štetu nastalu na Đakovačkoj katedrali Svetog Petra. Na njoj je srušen kameni ljiljan s vrha sjevernog tornja težak preko 500 kg. Prilikom pada uništio je gromobransku instalaciju, probio krovište i potpuno uništio mehanizam sata. Porušeno je i nekoliko ukrasnih tornjića na zapadnom dijelu katedrale koji su oštetili krov, dok je na više mjesta oštećena buka stropa i freske.
Kako navodi profesorica Josipović Batorek, odmah drugog dana nakon potresa jedinice JNA u stradalim su selima postavile 100 šatora za smještaj najugroženijih, a idućih se dana broj šatora udvostručio. Na pogođeno područje također je upućena i pomoć u hrani i odjeći.
Obnova je trajala nekoliko idućih godina
Obnovu Slavonije vodio je „Fond za obnovu zemljotresom postradalih krajeva na području kotara Osijek“, a paralelu potresa iz 1964. i ovog nedavnog možemo povući i u završnoj misli profesorice Josipović-Batorek:
Potres 1964. godine učinio je od šireg područja Slavonije veliko gradilište. Zbog opsega materijalne štete, ali i slabog imovinskog stanja stanovništva, na obnovi pogođenog područja radilo se tijekom nekoliko idućih godina.
Tvrdnju Đure Pilara kako su potresi u Đakovštini pojava koju treba očekivati u budućnosti potvrđuje i potres koji se dogodio 7. listopada 2016. godine u 11 sati i 25 minuta. Bio je jačine 4,0 prema Richteru, a materijalne štete srećom nije bilo.
Manji potres jačine 3,4 prema Richteru dogodio se 8. svibnja 2008. godine, potres jačine 3,2 prema Richteru prodrmao je Đakovštinu 3. rujna 2017. godine, a potres jačine 3,1 prema Richteru dogodio se 6. studenoga 2018. godine.
Igor Kretonić